Magnetna rezonanca je najtraženiji aparat za dijagnostiku u BiH, a u odreÄenim zdravstvenim ustanovama, kao Å”to su OpÄa bolnica “Prim. dr. Abdulah NakaÅ”” i KliniÄki centar Univerziteta u Sarajevu, na snimanje se Äeka mjesecima. Osim nedovoljnog broja ili neispravnih aparata, dodatni problem je nedostatak doktora radiologije kojih skoro da i nema na tržiÅ”tu rada. Na evidenciji nezaposlenih ima ih, prema podacima koje smo dobili, samo u Tuzlanskom kantonu.
Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu proŔle godine nije bilo nijedne odbrane doktorske disertacije iz oblasti radiologije.
“U posljednjih pet godina Äetiri kandidata su odbranila doktorsku disertaciju iz oblasti radiologije, a jedan kandidat je prijavio temu doktorske disertacije iz oblasti radiologije”, kazali su nam na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
Radiologe u evidenciji nezaposlenih ima samo Tuzlanski kanton
U evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapoÅ”ljavanje Kantona Sarajevo, evidentirano je 88 inžinjera medicinske radiologije, ali nema evidentiranih doktora medicine – specijalista radiologije. Ista je situacija i s doktorima radiologije u Bosansko-podrinjskom i Srednjobosanskom kantonu, ima inžinjera, ali nema specijalista.
U evidenciji Službe za zapoÅ”ljavanje HNK nalaze se 22 osobe sa zvanjem inžinjera medicinske radiologije, od toga je njih 14 prvostupnika. Situacija se u posljednjih pet godina, istiÄu iz službe, nije znatno mijenjala.
U Službi za upoÅ”ljavanje Posavskog kantona u posljednjih pet godina nije evidentiran nijedan radiolog. Nijednog doktora radiologije na evidenciji nezaposlenih nema ni Zapadno-hercegovaÄki kanton.
“Imamo nezaposlenih osam inžinjera medicinske radiologije, jednog tehniÄara radioloÅ”kih sistema i dva operatera na opremi medicinske radiologije”, rekli su nam u Službi za zapoÅ”ljavanje ZapadnohercegovaÄkog kantona.
Jedini kanton, meÄu onima koji su nam dostavili podatke, u kojem postoje nezaposleni doktori radiologije je Tuzlanski kanton.
“Doktora medicine radiologa na evidenciji je trenutno 17. U posljednjih pet godina kroz evidenciju tog zanimanja bilo je 36 osoba”, naveli su iz TK.
OpÄa bolnica “Prim. dr. Abdulah NakaÅ”” tri puta bezuspjeÅ”no raspisuje konkurs
OpÄa bolnica “Prim. dr. Abdulah NakaÅ”” ima Å”est radiologa i veÄ tri puta je bezuspjeÅ”no raspisivala konkurs. Zbog poveÄanog obima posla i nedovoljnog broja specijalista za oÄitavanje snimka magnetne rezonance, direktor ove zdravstvene ustanove Zlatko KraviÄ razmiÅ”lja o promjeni pravilnika.
“TreÄi put raspisujem konkurs za radiologe, javio se samo jedan radiolog koji ne ispunjava uslove pa Äu morati promijeniti pravilo, jer u pravilniku piÅ”e da tražimo radiologa s tri godine radnog iskustva. PoÅ”to se zbog reforme zdravstva rade novi pravilnici, tražit Äu da uslov ne budu tri godine radnog staža. Jednostavno ih nema na tržiÅ”tu rada. Raspisali smo pet specijalizacija iz radiologije i Äekam da mi se vrate ti specijalizanti, ali sam tražio specijalistu zbog poveÄanog obima posla”, kazao nam je KraviÄ.
Privatni sektor ubire plodove neracionalizacije
Predsjednik Ljekarske komore FBiH Harun DrljeviÄ smatra da je nedostatak radiologa hroniÄni problem, a da kljuÄnu ulogu igra privatni sektor u koji odlazi veliki broj ljekara.
“Ja sam ljekar 34 godine i uvijek je nedostajalo radiologa. To je disciplina koja se viÅ”e bazira na dijagnostici, nego na terapiji pa je manje atraktivna. Privatno je to dobro plaÄeno i ako se država bude ovako maÄehinski odnosila prema zdravstvenom sektoru, to Äe u buduÄnosti biti sve veÄi problem. Prema naÅ”im standardima i normativima ne možemo imati viÅ”e radiloga. Jedan radiolog ne može uraditi viÅ”e od pet magneta dnevno, a kod nas rade po 20. Privatni sektor u tome vidi priliku, ordinacije kupuju magnete i bolnice gube radiologe”, kazao nam je DrljeviÄ.
Problem je, istiÄe, neracionalizacija, odnosno to Å”to se magnetna rezonanca koristi kao dijagnostiÄko sredstvo, umjesto kao posljednje.
“Neracionalna upotreba stvara gužve. To je pogreÅ”no i veoma skupo. Takvo zdravstvo ne može ni Amerika podnijeti. Ja se bavim karcinomom dojke i pacijenticu Å”aljem na magnet samo ako smatram da sve druge metode nisu imale efekta, dok ima ljekara koji preskaÄu sve dijagnostiÄke metode i upuÄuju pacijente na magnet. Na Evropskom forumu ljekarskih komora prikazani su nam sluÄajevi gdje je samo jedna ameriÄka država imala 140 miliona dolara Å”tete jer se dijagnoza u 68 posto sluÄajeva mogla uspostaviti radiogramom, a pacijenti su iÅ”li ma magnet”, kazao je predsjednik Ljekarske komore FBiH.
Ipak, smatra da bi nas, od nedovoljnog broja radiologa, viŔe trebao zabrinjavati nedostatak pedijatara, hirurga i psihijatara.
(Klix)