Koristeći jagode kao pokusni usjev istraživači su oštetili listove tog voća kako bi izazvali stres sličan ugrizu štetočinu, zatim su proučavali proizvodnju fitohemikalija u plodovima.
Teksaški naučnici su otkrili kako insekti oštećivanjem lista voća i povrća pogoduju njihovoj otpornosti. Utvrdili su kako reakcije stresa stvorene kod biljaka pokreću porast antioksidativnih jedinjenja prije branja, što ih može učiniti zdravijima za ljudsku upotrebu.
“Mnoge studije u prošlosti imale su sličnu ideju, ali istraživanja nisu pokazala razlike”, rekao je za agrilifetoday Luis Cisneros-Zevallos, doktor za hortikulturu i hranu na koledžu Station koji je ujedno i glavni istraživač studije koja se bavi ovom kontroverzom. “U našoj studiji dokazali smo da oštećeni listovi biljaka poput ozljeda uzrokovanih insektima daje zdravije ekološe voće”, dodao je istraživač.
“Već je postojala ideja o tome kako insekti prisutni u ekološkom uzgoju mogu izazvati stres u biljkama i povećati antioksidacijska jedinjenja”, rekao je Cisneros-Zevallos. “Međutim, ta hipoteza ili koncept nikada do sada nisu testirani. Zato smo mi oponašali štetu koju nanose štetočine.”
Istraživanje sprovedeno na jagodama
Istraživači su proveli studiju na jagodama (Fragaria x ananassa). Nekoliko dana prije ubiranja plodova primijenili su različite načine i razine ranjavanja lišća. Rupice na lišću su napravljene pomoću bušilica za papir, 7 i 14 dana prije berbe. Oštećenje je naneseno biljkama s potpuno razvijenim plodovima koji su bili 25% crveni, a svaka biljka je ubrana jednu do dvije sedmice nakon primjene tretmana odabirom zrelih plodova koji su preko 80% crvene boje. Ubrani plodovi su ocjenjivani prema kvalitetu berbe mjerenjem fizičko – hemijskih parametara.
“Otkrili smo kako je nekoliko gena povezano s translokacijom šećera i biosintezom fenolnih jedinjenja, prekomjerno izraženo u plodu jagode”, rekao je dr. Facundo Ibanez, istraživač projekta povezanog s Institutom nacionalnih poljoprivrednih istraživanja iz Urugvaja.
Insekti mogu biti saveznici u proizvodnji
“Ovo istraživanje pruža uvid i razumijevanje složenosti proizvodnje voća i povrća”, rekao je Patrick Stover, doktor za poljoprivredu i nauku. “Buduće implikacije ovog istraživanja su uzbudljive i pokazuju kako istraživači rade na poboljšanju biljne proizvodnje i kvaliteta hranljivih sastojaka i za proizvođače i za potrošače”, dodaje ovaj naučnik.
“Sve biljke imaju mogućnost reagovanja na okolišne uslove aktiviranjem sekundarnog metabolizma kao dijela odbrambenog ili kao dio procesa prilagođavanja. Takođe mogu aktivirati i primarni metabolizam, koji će premjestiti izvor ugljika potreban za proizvodnju tih antioksidativnih jedinjenja“, objasnio je Cisneros-Zevallos.
Ekološka poljoprivreda bilježi rast
Zdravije uzgojeni proizvodi za prehrambenu industriju mogu biti u velikoj mjeri pokretačka snaga te privlačno ulaganje relevantnim dionicima.
Površine pod ekološkom proizvodnjom u EU porasle za 34% od 2012. godine
“Ekološka poljoprivreda posljednjih godina bilježi stalan rast i veću potražnju, a rezultati istraživanja imaju pozitivan i velik uticaj na ekološku proizvodnju, poljoprivrednike i ostale industrije povezane s takvim proizvodima”, kaže Cisneros-Zevallos. Općenito, povrće i voće iz ekološke proizvodnje sadrži veće količine antocijanina, flavonoida i karotenoida.
(Agroklub)
