Međutim s brojem posjetilaca raste i broj onih koji na ovu planinu dolaze nespremni i bez svijesti o rizicima.
“Maglić nije nikakva lagana šetnja jer njegovi prekrasni vrhovi kriju snijeg, led, nagle promjene vremena i ekstremne litice, uslove u kojima su čak i iskusni planinari zatajili. Pogrešan korak vam može promijeniti život ili ga prekinuti.”
Ovako razgovor počinje Nenad Ikonić, načelnik Gorske službe spašavanja Republike Srpske, koja je, posebno u proteklih nekoliko mjeseci, imala niz kompleksnih, iscrpljujućih, nažalost i tragičnih intervencija upravo na Magliću.
“Rijetko ko dođe na Maglić da zna u šta se upušta i rijetki uopšte kontaktiraju GSS prije dolaska. Ljudi misle da će, ako nešto pođe po zlu, pozvati 112 kao u ostatku Evrope, međutim u RS-u broj je 121“, kaže Ikonić.
Objašnjava da se brojni incidenti dešavaju jer planinari, posebno stranci, dolaze nepripremljeni, bez informacija i vodiča, a često i bez adekvatne opreme.
“Ako imaju sreće da uhvate crnogorsku mrežu, poziv ode njima, ali Maglić je, iako se proteže duž granice, za njihove helikopterske timove daleko, pa oni kontaktiraju nas, i obično mi šaljemo svoje operativne timove jer najbolje poznajemo teren“, kaže on.
Nenad Ikonić i tim GSS RS-a svakodnevno riskiraju život u borbi za živote drugih, ne tražeći ništa osim razumijevanja i podrške.
Teški uslovi, složene intervencije
“Ljudi potcijene vrijeme, ne prate prognoze, kreću na uspone i prije početka sezone. Neki dan smo spasili djevojku, kojoj je kamen udario u čelo. Kod vertikalnih linija penje se pojedinačno zbog obrušavanja kamena, a u ovom slučaju u liniji je bilo više penjača i zato je došlo do povrede. To se ne radi, to su osnovne stvari koje morate znate ako krećete na ovakve uspone, što zna svaki licencirani vodič“, pojašnjava Ikonić.
Posjetioce Maglića i okoline savjetuje da prije polaska upoznaju rutu i visinski profil jer planinarske ture preko 2000 metara zahtijevaju kondiciju i zaštitnu opremu, te podršku licenciranih vodiča.
“Potrebna vam je čvrsta planinarska obuća, kaciga, pojas, užad za vertikale, ruksak s vodom, hranom, toplom odjećom, rezervnim baterijama, karta/GPS. Informišite GSS prije početka ture, pošaljite plan rute, broj ljudi, planirano vrijeme povratka tako da mi možemo djelovati u slučaju da se nešto dogodi mnogo brže i efikasnije. Također, u slučaju potrebe zovite 121 (besplatni broj republičke uprave civilne zaštite RU CZ koji je u funkciji 24 sata, a ne 112“, ponavlja Ikonić.
Uz više pažnje bilo bi manje posla za GSS koji je za kratko vrijeme imao šest intervencija samo na Magliću. Sjetimo se nedavnog slučaja američkog marinca koji je poginuo na Magliću nakon klizanja niz zaleđenu liticu duboku 500 m, bez užeta i zaštitnog pojasa. Tijelo su pronašli upravo spasioci GSS RS-a. U istom mjesecu tim iz Foče spasio je 69-godišnju Amerikanku s povredom skočnog zgloba.
Reakcija je bila brza zahvaljujući njihovoj spretnosti, a obučenost i iskustvo pomogli su im i tokom aprilske drame spasavanja šest planinara koji su zalutali na Magliću. Posljednja u nizu intervencija bila je spašavanje planinarke iz Slovenije koja je dobila ozbiljnu povredu glave na visini oko 2.100 m. Pronađena je i evakuisana za manje od dva sata.
Jedan od najsurovijih terena u regiji traži od spasilaca maksimalan fokus, izdržljivost i fizičku spremu. Pozivi u pomoć obično se dešavaju u noćnim satima i u teškim uslovima, po kiši ili snijegu.
“Moramo biti spremni i brzi u svakom trenutku, u vožnji do odredišta se upoznajemo sa situacijom, prikupljamo informacije, dijelimo timove. Ovo su vrlo opasni zadaci i zahtijevaju dobru obučenost, logistiku i opremu, posebno su zahtjevne noćne akcije, kad su vremenske prilike loše. U maju vam na Magliću može pasti snijeg ili grad. Ako padneš, niko te ne može iznijeti. Kad ste povrijeđeni na 2.000 metara to su sati spuštanja, preko litica i padina, s nosilima. Zato nam oprema mora biti najkvalitetnija, sve nosimo u čeliku i sve je duplo teže.”
Ikonić kaže da 99 posto ljudi koji dolaze na Maglić nemaju ni osnovnu opremu:
“Dolaze kao da idu na izletište. U japankama. Bez mape, bez GPS-a, bez znanja. Nedavno smo djevojci iz Rusije, koja je isjekla stopala, zavojima pravili platforme da može hodati. To je realnost. Ljudi ne shvataju da je to najzahtjevniji teren u zemlji.”
Poziv na odgovornost
“Nama je potrebna saradnja s turističkim agencijama, vodičima, ambasadama. Da nas kontaktiraju prije nego krenu, da znaju tačno kuda idu, kakav teren ih čeka, ko im je najslabija karika u grupi, kakva je prognoza. Ljudi dođu na Maglić po svaku cijenu jer su planirali taj dan. A mi onda spašavamo.”
Dobra vijest je da su dobili dozvolu od Vlade RS –a da naprave heliodrom u podnožju Maglića na 1700 metara nadmorske visine koji će služiti za hitne medicinske evakuacije, ali to je tek jedna od olakšavajućih okolnosti za GSS.
“Planira se postavljanje signalizacije, panoa, pa čak i zabrana uspona bez opreme i vodiča“, kaže Ikonić.
Postavljanje bilborda, SOS znakova, putokaza i info-tabli na više jezika puno bi značilo za sigurnost i orijentaciju posjetilaca, smatra Ikonić, a olakšalo bi i GSS-a u slučaju intervencija.
GSS RS ima oko 30 vrhunski obučenih spasilaca, dok Wolf ima oko 80, ali zadaci su podijeljeni. Dobro su obučeni i opremljeni, imaju terenska vozila, iako oprema u njihovom poslu uvijek mora biti obnavljana.
Nenad Ikonić koji je na čelu jednog od najangažovanijih timova u zemlji ne voli se isticati u ekipi, ali akcije koje vodi dovoljno govore. Posjeduje i cijeli set međunarodnih licenci, instruktor je za helikoptersko spašavanje, spašavanje na nepristupačnim planinskim terenima, instruktor ronjenja, i spasilac na divljim vodama, podvodni deminer po NATO standardima, supervizor za podvodno deminiranje i ILS spasilac na otvorenim vodama. Ikonić je odlikovan “Ordenom viteza” Međunarodnog reda civilne zaštite za zasluge u spašavanju ljudskih života koje mu je Ministarstvo sigurnosti BIH dodijelio prije više od deceniju.
“Spašavali smo u Turskoj poslije zemljotresa. Bili smo i u Jablanici, danima. Sarađujemo sa svim službama u BIH i regiona. Naši timovi su u svakom momentu potpuno spremni djelovati na poziv za pomoć u bilo kom dijelu BIH i regiona“, kaže Nenad Ikonić.
