Sunday, June 7#OSTANIKUĆI I © ZVORNIČKI.BA

Kada se opteretite suvišnim mislima, vaše tijelo pati. Izađite iz začaranog kruga


Prati novosti i na fejsbuku!

Neprestana okupacija negativnim mislima naziva se ruminacija. Ona vas razara i psihički i fizički.
Prisjećanje razgovora iz davne prošlosti, neprestano premišljanje vlastitih odluka i maštanje o tome “što bi bilo, kad bi bilo” – sve su ovo štetne navike kojima nerijetko podliježemo. Ruminacija, odnosno, opterećivanje suvišnim mislima je široko rasprostranjena pojava.

20200201_151631

Prema podacima jedne studije, čak 73 posto osoba starosti između 25 i 35 je sklono ruminaciji i prekomjernom opsjedanju mislima, dok je isto slučaj sa svakom drugom osobom starosti između 45 i 55 godina. Zanimljivo je saznanje da većina onih kojih se opsjedaju mislima smatra da je to korisna mentalna radnja. Zapravo, opterećivanje svog uma nije nimalo bezazleno i može ugroziti naše zdravstveno stanje.

“Postoje trenuci kada je briga o problemu gora od samog problema”, ističe David Spiegel, direktor Centra za stres i zdravlje pri Medicinskom centru u Stanfordu, u Californiji.

Previše razmišljanja sprečava nas da radimo

Prekomjernim razmišljanjem promatramo bezbroj opcija, izbora i mogućih scenarija, što nas onemogućuje da radimo. Riječ je o “paralizi analizom” (Huffington Post).

“U stanju smo biti zatočeni mislima o tome kakve sve posljedice naša djela mogu imati. Prekomjerna briga dovodi do toga da budemo paralizirani, što nas sprečava da išta napravimo”, kaže Rajita Sinha, direktorica Centra za stres sa Sveučilišta Yale.

Laura Price, profesorica na Odjelu za psihijatriju akademskog medicinskog centra Langone Health u New Yorku, smatra da suvišne misli kojima preplavimo svoj um onemogućuju da ostanemo u dodiru s vlastitim instinktom zbog čega katkad donosimo loše odluke.

Gubimo sposobnost osmisliti kreativna rješenja

Prema podacima jedne studije, kreativne ideje se rađaju dok određeni kognitivni procesi miruju. Opterećivanje mislima dovodi do mentalnog zastoja pa samim tim nismo više u stanju osmisliti kreativno rješenje za neki problem.

Na Sveučilištu Stanford je obavljeno ispitivanje u kojem su sudionici bili priključeni na magnetsku rezonancu, dok su istovremeno dobivali zadatke nacrtati nešto. Što su zadaci bili teži, sudionici su bili prisiljeni da više razmišljaju kako to nacrtati pa su samim tim i crteži bili manje kreativni. S druge strane, što su manje morali razmišljati, bolje su očitovali svoju domišljatost.

Mentalno iscrpljivanje ima isti učinak kao i tjelesno

Mozgu je potrebno puno energije za takvu radnju kao što je prekomjerno razmišljanje, osobito kada je riječ o mislima koje nisu produktivne. Price smatra da ovaj mentalni proces utroši toliko energije, da nas to iscrpljuje, a Spiegel dodaje da uslijed mentalnog opterećenja dolazi do lučenja kortizola, hormona stresa. Kortizol s vremenom dovodi do “mentalnog sagorijevanja”.

“To je kao da vozite automobil u pogrešnoj brzini. Motor vam radi, ali ne odmičete daleko”, objašnjava Spiegel.

Umjesto da sklopimo oči kada glava dotakne jastuk, prebiremo misli

Osobe koje pate od kronične ruminacije imaju poteškoće sa spavanjem. Da bismo zaspali, naše tijelo prvo mora postići stanje smirenosti, što je nemoguće ako nam se ubrzaju rad srca i disanje i povisi krvni tlak. Kako objašnjava Spiegel, prekomjerno analiziranje misli je nerijetko razbuđujuće, pogotovo ako su u pitanje anksiozne misli.

“Ako ne spavate kako treba, imat ćete manje energije”, kaže Spiegel.

Postoji li nešto što možemo napraviti kako bismo izišli iz ovog “začaranog kruga”?

Prvi korak jest da uočimo da previše razmišljamo. Rajita Sinha predlaže da se zapitamo posjeduje li tema o kojoj razmišljamo najmanje tri moguća ishoda, odnosno, “što bi bilo, kad bi bilo” scenarij.

Zatim, pronađite nešto što će vam skrenuti pažnju, kao što je, na primjer, joga ili džogiranje. Postoji i vježba disanjem iz dijafragme, koja potiče usporavanje rada srca i disanja. Laura Price predlaže da vodite “dnevnik za brigu”, tako što ćete 20 minuta prije spavanja na papir staviti sve što vas muči. Ona ističe da čin zapisivanja djelotvorno utječe na vaš mozak pri rješavanju problema.

Još jedna mogućnost je da porazgovarate s voljenom osobom ili stručnjakom. Oni će vam pružiti svježu perspektivu i nepristran uvid u činjenično stanje koje vam zadaje muke.

Na kraju, probajte meditirati. Bit će teško u početku, ali, kako predlaže David Spiegel, uz malo strpljenja ćete uspjeti pročistiti um od suvišnih misli.

“Nemojte se boriti s problemom, već mu dopustite da protutnji kroz vas i nestane, kao da je riječ o oluji koju promatrate”, kaže on.
(Klix)

Podijelite nas :

loading...