Upravo zbog nepoznavanja zakonskih pravila, ostavinski postupci nerijetko postaju izvor nesporazuma, pa čak i dugogodišnjih porodičnih sporova.
Mnogi građani vjeruju da je dovoljno napisati testament i svu imovinu ostaviti jednoj osobi, dok drugi smatraju da braća i sestre automatski imaju pravo na dio nasljedstva. Istina je, međutim, nešto drugačija.
Prema Zakonu o nasljeđivanju Federacije Bosne i Hercegovine, imovina se može nasljeđivati na osnovu ugovora o nasljeđivanju, testamenta ili zakona, a pravo na nasljedstvo nastaje u trenutku smrti ostavitelja.
Nije sve onako kako porodica često misli
U najvećem broju slučajeva građani ne ostavljaju testament, pa se nasljedstvo dijeli prema zakonskim pravilima. Tada prvenstvo imaju bračni partner i djeca, koji uglavnom nasljeđuju u jednakim dijelovima.
Jedna od čestih zabluda jeste da vanbračni partner nema nikakva prava. Međutim, zakon izjednačava vanbračnu zajednicu s bračnom kada su ispunjeni zakonski uslovi za njeno postojanje.
Također, mnogi smatraju da roditelj može testamentom potpuno isključiti dijete iz nasljedstva. Iako testament omogućava da osoba raspolaže svojom imovinom, zakon štiti određene nasljednike kroz institut nužnog dijela, pa ih nije uvijek moguće u potpunosti ostaviti bez nasljedstva.
Nasljeđuju se i dugovi
Još jedna zabluda jeste da nasljednici preuzimaju samo kuće, stanove, zemljišta ili novac.
Prije podjele ostavine utvrđuje se ukupna vrijednost imovine, ali i eventualni dugovi koje je ostavitelj imao za života. Tek nakon toga određuje se šta zapravo ostaje za nasljednike.
Upravo zbog toga pojedini nasljednici odlučuju se odreći nasljedstva, posebno kada procijene da bi obaveze mogle biti veće od koristi koju bi dobili prihvatanjem ostavine. Zakon omogućava odricanje od nasljedstva, nakon čega se osoba smatra kao da nikada nije ni stekla nasljedno pravo.
Šta ako nema nasljednika?
Dešava se i da iza preminule osobe ne ostanu poznati nasljednici. U takvim slučajevima sud putem javnog oglasa poziva sve koji smatraju da imaju pravo na nasljedstvo da se prijave.
Ako se u roku od godinu dana niko ne javi, ostavina prelazi u vlasništvo lokalne zajednice, odnosno općine ili grada. Ipak, zakon ostavlja mogućnost da se eventualni nasljednik pojavi i naknadno te ostvari svoja prava u zakonom predviđenom roku.
Stručnjaci godinama upozoravaju da upravo neinformisanost građana predstavlja jedan od najčešćih uzroka sporova među članovima porodice. Zbog toga savjetuju da se pitanja nasljeđivanja rješavaju na vrijeme, dok su članovi porodice još uvijek u prilici razgovarati i donijeti odluke bez pritiska koji često dolazi nakon smrti bliske osobe./Tuzlainfo.ba/
