Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić prije tačno četiri mjeseca na sjednici Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine kazao je da ima informaciju da je Evropska unija do tada dala 70 miliona eura, ali da je taj novac upućen Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM).

– Dobio sam podatak da je Evropska unija od početka krize, od 2017. do sada, 70 miliona eura usmjerila prema BiH za rješavanje migrantske krize. Prema onome što je moja spoznaja, novac uplaćuju uglavnom Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM). Novac se trošio za plaćanje iznajmljivanje prostora, isplatu plaća uposlenika IOM-a u regionu ili sa prostora države BiH, za nabavku hrane i lijekova za migrante u privremenim prihvatnim centrima… Nemam podatke za druge međunarodne organizacije – rekao je Cikotić.

Plaćanje prostora

Kolike su plaće uposlenika IOM-a, te koja je to suma koja je konkretno za to utrošena, iz IOM-a na naš upit nisu željeli kokretno odgovoriti.

– Plaće uposlenika IOM-a su u skladu sa standardom plaća za IOM osoblje na globalnom nivou. Broj osoblja je definisan prema potrebnom broju koji je neophodan u odnosu na broj migranata i izbjeglica, kako bi se efikasno pružile humanitarne usluge što je definisano međunarodnim humanitarnim standardima. Detaljne izvještaje o utrošku sredstava za upravljanje migracijskom situacijom IOM dostavlja donatorima kao i Ministarstvu sigurnosti BiH – navodi se u odgovoru na naš upit.

Dodali su da IOM u odgovoru na migracijsku situaciju zapošljava skoro isključivo lokalno stanovništvo na svim vrstama pozicija, od rukovodećih, administrativnih do pozicija migrant asistenata, radnika u održavanju i čišćenju, radnika u osiguranju i slično.

– Trudimo se što više zaposliti lokalno stanovništvo iz naselja u blizini privremenih prihvatnih centara (PPC) i to kontinuirano radimo. Pri zapošljavanju, prema politikama organizacije, IOM podstiče kvalificirane ženske kandidate da se prijave – istakli su.

Odgovarajući na pitanje kolike su naknade koje se plaćaju za prostore u kojma se nalaze migrantski centri i kome se one uplaćuju, za svaki centar pojedinačno, iz IOM-a su naveli da je Ministarstvo sigurnosti BiH identificiralo sve objekte u kojima se pružao ili se pruža službeni smještaj za migrante i i izbjeglice.

– IOM i partneri su uz pomoć donatora, najvećim dijelom Evropske unije, uspostavili smještaj na dodijeljenim lokacijama. Naknade se isplaćuju za objekte koji su u privatnom vlasništvu, za državne objekte ne plaća se naknada. Za uspostavljanje smještaja (priprema terena/objekata, renoviranje, infrastruktura itd.), tekuće troškove i vodosanitarije potrošeno je oko sedam miliona eura, za isti period od 1. septembra 2018. do 31. novembra 2020. godine – naveli su.

Evropska unija, preko IOM-a, u potpunosti finansira nabavku, pripremu i distribuciju hrane u privremenim prihvatnim centrima (PPC) kojima upravlja IOM zajedno sa Službom za poslove sa strancima BiH, tvrde iz IOM-a.

– U sklopu projekta kojeg finansira Evropska unija “Specijalne mjere kao podrška odgovoru na izbjegličku i migrantsku situaciju u Bosni i Hercegovini”, IOM je odgovoran, između ostalog, za osiguravanje hrane u privremenim prihvarnim centrima. IOM-ovi partneri u sklopu projekta su UNICEF, UNHCR, UNFPA i Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) koji su odgovorni za sektorski dio koji im pripada u humanitarnom odgovoru – pojasnili su iz IOM-a.

Više od 9,5 miliona eura za hranu

Što se tiče mjesečne naknade za hranu u svakom centru, on zavisi od broja ljudi koji se nalaze u njima.

– Od 1. septembra 2018. do 31. novembra 2020. na hranu u privremenim prihvatnim centrima potrošeno je više od 9.500.000 eura iz fondova Evropske unije. IOM vrši nabavku namirnica, a naši implementacijski partneri na terenu Crveni Križ Federacije BiH (preko svojih lokalnih ogranaka na terenu) i Pomozi.ba pripremaju i vrše distribuciju hrane. Crveni križ/krst i Pomozi.ba pripremaju i vrše distribuciju tri obroka dnevno migrantima i izbjeglicama, što je u potpunosti finansirano iz fondova Evropske unije, kroz gore navedeni projekat.

Crveni Križ Federacije BiH priprema i vrši distribuciju hrane u PPC Borići, Miral, Sedra, Izbjegličkom centru Salakovac i donedavno, na Lipi. Pomozi.ba osoblje pruža usluge u Ušivku i Blažuju.

– Osoblje u kuhinji u svi centrima u kojima se priprema hrana su lokalni ljudi koji su iz zajednica gdje se nalaze privremeni prihvatni centri, ukoliko je to moguće. Podsjećamo da je IOM prestao da pruža humanitarne usluge u privremenom šatorskom kampu Lipa 23. decembra 2020. god. zbog nemogućnosti adekvatnog pružanja humanitarne pomoći u zimskom periodu – naveli su iz IOM-a u odgovoru na naš upit.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *