Leptospiroza (lat. leptospirosis) je akutna do hroniÄna, Äesto kliniÄki neprepoznata zarazna bolest mnogih vrsta toplokrvnih životinja, ali i Äovjeka, i pripada najproÅ”irenijim i vrlo opasnim zoonozama (ponekad s letalnim zavrÅ”etkom).
Bolest je rasprostranjena Å”irom svijeta, a uÄestalost joj raste iduÄi od subpolarnih prema tropskim krajevima, stoji na straniciĀ zzjzdnz.hr.
PodsjeÄamo, naĀ Klinici za infektivne bolesti KCUS lijeÄeno viÅ”e od deset pacijenata zbog leptospiroze.
U nastavku donosimo detalje vezano za ovu zaraznu bolest.
Urin inficiranih životinja
Uzrokovana je patogenim spiralnim bakterijama iz roda Leptospira, koji se mjesecima izluÄuju urinom inficiranih životinja u Äovjekovu okolinu, a mogu se izluÄivati i plodnom vodom i ovojnicama, mlijekom, spermom i slinom.
Van organizma domaÄina bakterije leptospiroze mogu u vodi, naroÄito stajaÄim, preživjeti sedmicama, a pogoduju im toplo vrijeme i Äeste kiÅ”e pa je zbog toga ÄeÅ”Äa pojava bolesti ljeti i u jesen.
Kako se Äovjek može zaraziti?
Ljudi se mogu zaraziti putem direktnog kontakta s inficiranim životinjskim urinom ili tkivom (najÄeÅ”Äe glodavaca, svinja, pasa i divljih životinja) ili indirektno, kontaktom s inficiranom vodom, tlom, hranom i predmetima ili kupanjem u stajaÄim vodama.
UobiÄajeno ulazno mjesto je oÅ”teÄena koža, ranice ili izložene sluznice (oÄiju, nosa, usne Å”upljine). Leptospiroza se smatra i profesionalnom boleÅ”Äu npr. veterinara, ribolovaca, lovaca, mesara, stoÄara, Å”umskih radnika, rudara zbog kontakta sa životinjama koje najÄeÅ”Äe obolijevaju, ali javlja se i u urbanoj populaciji – u Å”portaÅ”a, rekreativaca, vojnika i putnika na meÄunarodnim destinacijama.
Kakva je kliniÄka slika leptospiroze?
Inkubacija leptospiroze je 2-30 dana (prosjeÄno 7-10 dana). KliniÄka slika leptospiroze je nespecifiÄna i vjerojatno se dosta sluÄajeva ne dijagnostikuje i ne prijavljuje.
Bolest obiÄno poÄinje groznicom, jakom glavoboljom, bolovima u miÅ”iÄima, povraÄanjem i crvenilom oÄiju. To je prva, septikemiÄna faza koja traje 4 ā 9 dana. Slijedi pad temperature, a zatim se izmeÄu 6. i 12. dana javlja druga ili imuna faza bolesti praÄena razliÄitim simptomima ovisno o zahvaÄenom tkivu. Ponovno se pojavljuju vruÄica i raniji simptomi, a mogu se razviti i znakovi meningitisa. Težak oblik bolesti je Weilov sindrom koji se oÄituje žuticom, krvarenjima, anemijom, poremeÄajem svijesti, oÅ”teÄenjem jetre i bubrega, trombocitopenijom, a moguÄ je i serozni meningitis.
Teže sluÄajeve oboljelih treba Å”to prije hospitalizovati, ali nije potrebna izolacija bolesnika jer kiselost Äovjekovog urina uniÅ”tava bakterije i bolest se ne prenosi s Äovjeka na Äovjeka (ipak je potreban oprez u rukovanju urinom bolesnika).
Kako se postavlja dijagnoza leptospiroze i kako se lijeÄi?
Dijagnoza bolesti se potvrÄuje nalazom mikroorganizama ili pozitivnim seroloÅ”kim testovima, a lijeÄenje i profilaksa se uspjeÅ”no provode antibioticima – penicilinom, ampicilinom, amoksicilinom ili doksiciklinom. U teÅ”kim sluÄajevima važne su i potporne mjere, ukljuÄujuÄi infuzije i elektrolitsku terapiju. Letalitet se kreÄe oko 1 odsto (kod Weilove bolesti i viÅ”e od 20 posto).
Koje su mjere prevencije?
Mjere prevencije su izuzetno važne za pojavu i Ŕirenje bolesti a podrazumijevaju:
- Ā utvrÄivanje moguÄih zaraženih voda i terena
-  deratizacija (uniŔtavanje glodavaca)
-  higijensko držanje životinja
-  zaŔtita vode i hrane od kontakta sa zaraženim životinjama
- Ā kloriranje vode za piÄe i bazena
- Ā izbjegavanje kupanja u rijekama i potocima gdje se kupa stoka
- Ā higijensko pranje ruku
- Ā pokrivanje posjekotina i ogrebotina nepromoÄivim zavojem prije kontakta sa zemljom, blatom ili vodom koji bi mogli biti kontaminirani urinom zaraženih životinja
- Ā noÅ”enje zaÅ”titne odjeÄe i obuÄe prilikom rada s potencijalno zaraženim životinjama
-  vakcinisanje životinja (ne postoji vakcina protiv leptospiroze za ljude).
Kakvi su ishodi leptospiroze?
Oporavak oboljelih može biti jako spor, bolest poput sindroma kroniÄnog umora može trajati mjesecima, u rijetkim sluÄajevima ostaju stalna glavobolja i depresija, a ponekad se bakterija zadrži u oÄima i izaziva hroniÄne upale, piÅ”e na stranici zzjzdnz.hr dr. med. epidemiolog Igor PiskaÄ.