Prema službenom priopćenju, svrha vježbe je da provjeri i pokaže sposobnost EUFOR-a da brzo dobije pojačanja i rasporedi snage kako bi garantovao nastavak sigurnosti i stabilnosti.
Kako je kazao ministar odbrane BiH, Sifet Podžić, zajednička obuka oružanih snaga BiH sa EUFOR-om provodi kontinuirano od 2010. godine. Kako je kazao, bilo je prijedloga da se ova vježba, zbog širenja koronavirusa, odgodi i izvede u elektronskoj formi.
“Ovo je dokaz da EUFOR i u vanrednim situacijama može odgovoriti svojoj misiji koja mu je dodijeljena u BiH” izjavio je ministar Podžić.
Zapovjednik EUFOR-a general bojnik Reinhard Trischak rekao je da je ove godine priprema vježbe bila puno teža zbog okolnosti izazvanih pandemijom koronavirusa.
“Ove godine ćemo ponovno provesti vježbu uz učešće vojnika iz 20 zemalja i ponovno ćemo pokazati našu sposobnost da pomognemo pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja”, poručio je Trischak.
Zanimljivo, svaka dosadašnja zajednička vojna vježba oružanih snaga BiH i međunarodnih vojnih snaga (EUFOR-a), odvija se pod radnim nazivom “Brzi odgovor”, a upravo taj naziv otkriva dugotvornu strategiju vojnog prisustva EUFOR-a u BiH.
Sastavni dio mirovnog sporazuma dogovorenog u Daytonu, jest vojni aneks kojim je međunarodna zajednica preuzela obavezu očuvanja mira u BiH, što između znači sprječavanje ozbiljnijih unutrašnjih sukoba ali i odbranu BiH od vanjske agresije.
Odmah nakon završetka rata međunarodna zajednica je u BiH poslala masivne vojne snage koje su se u međuvremenu potpuno smanjivale i trenutno broje oko 3.000 vojnika uz odgovarajuću vojnu opremu. Strategija EUFOR-a temelji se na ideji da se postojećim snagama već stacioniranim u BiH, u slučaju bilo kojeg ozbiljnog sigurnosnog izazova, u što kraćem vremenu pridruže vojne snage iz evropskih vojnih baza NATO pakta.
Riječ je o nekih dvadesetak država koje sudjeluju i na ovogodišnjim vojnim vježbama pod nazivom “Brzi odgovor”. Dakle, EUFOR svake godine uvježbava dopremanje što većeg broja vojnih snaga iz Evrope u BiH u što kraćem vremenu kako bi odgovorio na bilo koji sigurnosni izazov. Zato se i vojna vježba naziva “Brzi odgovor”.
Važno je napomenuti da EUFOR ima mandat s kojim je suglasna ne samo BiH, nego i Srbija i Hrvatska, da osigura mir u BiH bez obzira je li riječ o unutarnjem konfliktu ili eventualnom vojnom napadu spolja. U tom smislu uvježbava se i raspored vojnih efektiva EUFOR-a što uključuje i osiguranje granica BiH prema susjednim državama.
Mada se o detaljima javno ne govori, međunarodne snage su već dostigle zavidnu razinu spremnosti i procjenjuje se da bi u okviru od najviše četiri sata od izdate komande mogli dopremiti značajne vojne snage u BiH što uključuje nekih 25 do 30 hiljada vojnika. BiH bi se branila iz zraka, dakle vojnom avijacijom NATO pakta, s mora, rasporedom vojnih brodova sa arsenalom raketa srednjeg dometa, te sudjelovanjem međunarodnih vojnih snaga već raspoređenih u BiH i dodatnog kontigenta vojnih snaga koje bi u što kraćem roku pristigao iz dvadesetak evropskih država.
Vrijeme u svakom konfliktu ima odlučujuću ulogu i EUFOR stalno uvježbava što brži odgovor na bilo koju vrstu sigurnosnog izazova.
Nije tajna da će međunarodne snage u postojećem ili sličnom obimu ostati u BiH sve do trenutka kada BiH postane punopravna članica NATO pakta. Ne postoji ni najmanji promil šanse da EUFOR prije toga napusti BiH i ostavi je nazaštićenu. To je obaveza koju je NATO pakt preuzeo međunarodnim mirovnim ugovorom u Daytonu.
(Sl.B.)
