Dvadesetsedmogodišnjakinja iz Štipa umrla je od krimsko-kongoanske hemoragijske groznice nakon što je ujeo krpelj, saopštio je danas Institut za javno zdravlje Sjeverne Makedonije.
Žena je, kako se navodi, poslije ujeda sama odstranila krpelja, a tek nakon pojave simptoma, nekoliko dana nakon ujeda, prvo je bila hospitalizovana u Štipu, a zatim u Skoplju.
Direktor Instituta za javno zdravlje Šaban Memeti izjavio je da je virusološka laboratorija 27. jula dokazala krimsko-kongoansku hemoragijsku groznicu kod pacijentkinje koja je hospitalizovana na Klinici za infektivne bolesti u Skoplju.
“Riječ je o 27-godišnjoj ženi iz sela Kučica kod Štipa koja je preminula istog dana usljed brzog napredovanja bolesti”, rekao je Memeti.
On je dodao da su pretraženi svi kontakti u njenoj porodici, da su uzeta četiri test materijala i da su svi bili negativni, prenose lokalni mediji.
“Kontakti koji su srednjeg i visokog rizika biće pod zdravstvenim nadzorom narednih 14 dana”, rekao je Memeti.
(index.hr)
Ukoliko vas krpelj ujede pročitajte savjete stručnjaka u nastavku:
Liječnica Katarina Bajec kaže da nije svaki krpelj zaražen, tako da samim tim nije svaki krpelj ni opasan.
„Krpelji su sastavni dio prirode, pa ako boravimo duže vrijeme na otvorenom, a posebno ako ekstremiteti nisu zaštićeni krpelj se može uhvatiti na kožu. On se tada hrani našom krvlju i ako je on zaražen borelijom, naprije ju otpušta lokalno, na kožu, a potom ona ulazi i u krv i tako dolazi do svih organa i može potaknutinastanak lajmske bolesti”, rekla je doktorica Bajec.
Liječnica je naglasila i kako je vrlo važno što prije otići liječniku ako primijetimo krpelja. Naime, ako je krpelj na koži dulje od 36 sati to može biti opasno.
Nakon svakog boravka u prirodi pregledajte kožu, kako biste vidjeli postoji li neka nova crna točka na vama. To bi mogao biti krpelj.
Najbolji način za vađenje krpelja
Bajec je naglasila i kako su neka narodna vjerovanja o uklanjanju krpelja potpuno kriva. Među njih ubraja korištenje benzina i okretanje krpelja suprotno kazaljki na satu te dodaje kako to može samo pogoršati situaciju.
Kada nismo blizu liječnika, a krpelj treba brzo izvaditi, treba znati kako to pravilno napraviti.
“Prvo je važno kakvu bi pincetu trebalo izabrati. Najpogodnija pinceta za vađenje krpelja je ona koja ima špičasti vrh. Pincetom bi trebalo doći ispod krpelja, odnosno da se ona osloni na kožu. Zatim se snažnim pokretom povuče na gore – nema okretanja i laganog vađenja u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Nakon toga se to područje dezinficira, a prije vađenja je važno dezinficirati i samu pincetu”, objasnila je liječnica, piše Buka.
Kada to napravite idealno bi bilo krpelja poslati na analizu kako bi se vidjelo je li bio zaražen. Ovisno o tome liječnik vam može propisati antibiotsku terapiju.
“Ako se ispostavi da krpelj nije zaražen, a u koži je bio manje od 36 sati, nastavlja se s praćenjem stanja pacijenta, ali se ne daje terapija. Ako sami izvadimo krpelja, trebalo bi se svakako javiti liječniku, koji će sljedećih 30 ili 40 dana pratiti mjesto na koži gde je bio krpelj. Jedan od prvih simptoma lajmske bolesti je eritem (crvenilo na koži), koji izgleda kao meta za pikado i ukoliko to primijetite, obavezno se javite liječniku. Također je potrebno napravito isto akoosjetite kakve tegobe poput bola u mišićima, malaksavosti, temperature”, naglašava.
