Mladi poljoprivrednik iz sela Zmajevac, nadomak Cazina, Senaid Halkić, već više godina uspješno se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, a posebno uzgojem povrća u plastenicima, te je u međuvremenu uspio patentirati i ponuditi tržištu vlastiti proizvod.
Radi se o kečapu kojeg je nazvao “Zmajevački kečap” i kaže kako se radi o potpuno organskom proizvodu od sastojaka koje uzgaja u vlastitim plastenicima.
U međuvremenu, njegov proizvod je zadobio povjerenje kupaca i konzumenata u Cazinu i njegovoj okolici, a Halkić ga predstavlja i na brojnim poljoprivrednim sajmovima gdje sudjeluje.
“Osnovne sastojke uzgajamo na porodičnom imanju, a na ideju sam došao iz razloga što nismo uspjevali svu količinu svježih proizvoda plasirati na tržištu. Poslednjih godina ljudima je bilo relativno lako, zahvaljujući brojnim pozivima i projektima doći do plastenika i razviti plasteničku proizvodnju, pa je postalo teže vlastito povrće prodati na tržištu”, kaže Halkić.
Dodaje da se potom odlučio otići korak dalje i stvoriti proizvod koji bi mogao postati brend njegovog poljoprivrednog gazdinstva.
Kaže kako je, prije svega zbog količine proizvedenog paradajza, došao na ideju da proizvodi kečap u kućnoj radinosti, ali bez primjesa konzervanasa i drugih hemijskih sastojaka koji su prisutni u industrijskoj proizvodnji.
“Nema mnogo tajni u proizvodnji kečapa, probao sam kombinaciju više vrsta recepata i došao do jednog koji je zadovoljio moje, ali i ukuse brojnih mušterija. Trudio sam se da svi sastojci budu sa našeg gazdinstva, uz upotrebu određenih začina koje nabavljamo i jabukovog sirćeta koje je također lokalni proizvod iz okolice Cazina”, kaže Halkić. Potvrdu da je proizveo nešto kvalitetno, kaže ovaj apsolvent Biotehničkog fakulteta u Bihaću, dobio je kada je proizvedeni kečap ponudio svojoj profesorici.
“Ona mi se žalila kako ima dosta poteškoća da djecu natjera da jedu povrće i organske proizvode, a kada su probali moj kečap, nazvala me i naručila još pet tegli”, kaže Halkić. Dodaje kako su u međuvremenu mnogi putem društvenih mreža i na druge načine saznali za njegov proizvod, pa najveću količinu sada prodaje na kućnom pragu ili na poljoprivrednim sajmovima.
Inače, Halkići u svojim plastenicima, na više stotina kvadratnih metara plasteničkog prostora, uzgajaju brojne vrste povrća, a najviše paradajz, papriku, krastavac, špinat, luk i salatu.
Cijelokupna proizvodnja počiva na organskim principima, što ponekad može biti i problem zbog biljnih bolesti, koje opet pokušavaju suzbijati na prirodni način. “Izbjegavamo upotrebu hemijskih sredstava, te pokušavamo biljke ojačati na prirodne načine, kroz upotrebu organskih gnojiva i zaštite”, kaže ovaj mladi poljoprivrednik.
Također, pored proizvodnje povrća, Halkići na svome imanju drže i uzgajaju određeni broj krupne i sitne stoke, bave se voćarstvom i proizvodnjom prerađevina od voća, te se u potpunosti održavaju kroz poljoprivrednu proizvodnju.
(nezavisne.com)
