U prvom redu, došlo je do poskupljenja goriva, čija je cijena, u jednom trenutku, otišla na čak 4 KM po litru.
Kako se situacija u svijetu stabilizovala, te cijena sirove nafte padala, pojeftinio je i dizel. Trenutno, cijena litra se u Srpskoj, u prosjeku, kreće oko 2,75-2,8 KM. Početkom marta, litar je koštao oko 2,25 KM.
S druge strane, barel je pojeftinio na nivo prije izbijanja pomenute krize, pa trenutno košta oko 75 dolara. U jednom trenutku, odnosno, krajem aprila, barel nafte je koštao i 126 dolara, što je najskuplje unazad četiri godine.
I dizel je na domaćim pumpama pojeftinio, ali je i dalje za oko 25% skuplji nego prije zaoštravanja situacije na Bliskom istoku.
Iako građane raduje svako pojeftinjenje goriva, ekonomisti objašnjavaju da bi i naftaši mogli da budu korektniji.
To smatraju i u Savezu sindikata Srpske, iz kojeg poručuju da kada se prilike na svjetskom tržištu postepeno stabilizuju i kada cijene nafte bilježe pad, cijene goriva na benzinskim pumpama ne prate u dovoljnoj mjeri taj trend.
– Sniženja dolaze sporo i nedovoljno, iako su poskupljenja ranije uvođena gotovo preko noći – naglašavaju u ovom savezu.
Od države zahtijevaju pojačan nadzor nad kretanjem cijena i da se utvrde da li su sva poskupljenja bila ekonomski opravdana, kao i da li postoji osnov za korekciju cijena u skladu sa aktuelnim tržišnim kretanjima.
S druge strane, od svih trgovačkih lanaca i privrednih subjekata očekuju društvenu odgovornost prema radnicima koji su, naglašavaju, već podnijeli najveći teret inflacije i ekonomske neizvjesnosti.
– Nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku, došlo je do naglog rasta cijene nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Taj rast se gotovo trenutno odrazio na cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj, a potom i na cijene brojnih proizvoda i usluga, posebno osnovnih životnih namirnica. Poskupljenja su stizala brzo, a sniženja dolaze sporo i nedovoljno – poručuju iz ovog saveza.
Sa tim se slažu i ekonomisti, čija računica pokazuje da bi litar goriva, trenutno, trebao da košta oko 2,3 KM.
– Distributeri jesu snizili cijene, ali, s obzirom na procenat pojeftinjenja sirove nafte, to nije dovoljno. Distributeri se pravdaju time da nafta jeste pojeftinila, ali da zavisni troškovi još nisu. Međutim, to ne može trajati dugo i treba napraviti analizu u tom lancu vrijednosti, odnosno lancu nabavke naftnih derivata – kaže za Srpskainfo ekonomista Predrag Mlinarević.
Dodaje da je teško očekivati da država napravi pritisak i utvrdi ima li ovdje zloupotreba i da li su troškovi nabavke, zaista, toliki, da gorivo ne može da bude jeftinije. Odnosno, da li su marže više od onih koje su utvrđene.
– Jer, kad cijene padaju, pritisak slabi i inspekcijske kontrole su rjeđa pojava, nego kad su cijene rasle, kada je prijetio inflatorni udar. Cijena dizela ne može da bude kao što je bila prije krize, ali ne treba ni da bude 2,8 KM. Tačnije, litar bi, trenutno, trebalo da košta oko 2,3 KM. A litar na našim pumpama skuplji je za 0,5 KM – ističe Mlinarević.
Prema njegovim riječima, nije za očekivati ni pad cijena ostalih roba koje ulaze u potrošačku korpu, odnosno, hrane, na što su građani najosjetljiviji.
– Trgovci se, u situaciji pada cijene sirove nafte, pravdaju da ona nisko participira u strukturi cijena njihovih proizvoda. A kad je nafta poskupljivala, to im je bio razlog za podizanje cijena. Dakle, i jedni i druge love u mutnom, a protiv toga se može boriti jedino jačanjem konkurencije na tržištu – poručuje Mlinarević.
