Ove godine predviđen je pad bruto domaćeg proizvoda za 3,5 odsto.

– Već naredne godine projektovali smo rast od 2,6 odsto. Dakle, očekujemo da se smanji nivo negativnih posledica pandemije, a naročito u drugom polugodištu 2021. godine – kaže ministarka finansija RS Zora Vidović.

Rast BDP planiran je i 2022. i 2023. godine po stopi od 3,3 odsto. Ministarka Vidović poručuje da će naredne godine biti nastavljene reforme tržišta energetike, transporta, zdravstva, tržišta rada i školstva.
Vlada RS po hitnom postupku utvrdila je Prijedlog budžeta RS za narednu godinu od 3,795 miljardi KM, što je za 159 miliona KM više nego ove godine.

Razlog su planirana zaduženja i povećanje penzija. Takođe, utvrđen je Prijedlog programa ekonomskih reformi 2021-2023, koji definiše 20 reformskih mjera u osam strukturnih oblasti.

Iz Vlade poručuju da su ove značajne dokumente usaglasili sa socijalnim partnerima.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, za Srpskainfo ocjenjuje da su revnosno zastupali stavove o prioritetnom donošenju nekoliko zakona iz oblasti prava radnika, zatim donošenje strateških dokumenata u korist radnika.
Traže povećanje najniže plate i donošenje opšteg kolektivnog ugovora i pojedinačnih kolektivnih ugovora.

– Osim donošenja zakona o udruženjima i fondacijama, sve drugo je uvršteno u ekonomske reforme – ističe Mišićeva i dodaje da je činjenica da su prihodi u budžeti manji zbog posljedica pandemije, ali da prava zaposlenih u javnom sektoru ostaju nepromjenjena.

Što se tiče zaposlenih mimo javnog sektora, Mišićeva kaže da Savez sindikata zastupa stav da je potrebno povećati najniže plate sa 520 na 550 KM.

– Poslodavci smatraju da je taj zahtev bezobrazan. Najniža plata se odnosi na oko 17.000 radnika i to povećanje nije toliko opterećenje i u pandemiji – smatra ona.

Mišićeva dodaje da očekuje od Vlade RS da se odredi po pitanju povećanja najniže plate.
Dodaje da očekuje da će naredne godine biti donesen zakon o izmeni i dopuni Zakona o radu na kojem Radna grupa već duže vrijeme intenzivno radi.

Takođe, očekuje da naredne godine budu doneseni i zakoni o zaštiti zdravlja na radu i o mobingu.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za Srpskainfo kaže da predviđeni rast BDP naredne godine ne znači vraćanje na stanje prije pandemije već lagani oporavak od pada ekonomije.

– Trebaće neko vrijeme da se vratimo na prijašnje stanje. Uglavnom, rekao bih da su projekcije realne. Jedino su, po meni, nepoznanice ugostiteljstvo i turizam. Niko ne zna šta će se tu dešavati jer niko ne zna do kada će na snazi biti postojeće mjere širom svijeta – dodaje Trivić.

Takođe, poslodavci nemaju naznake po kojima bi naredne godine moglo biti masovnije otpuštanje radnika.

– Očekujem, dakle, da situacija bude bolja nego što smo mislili. Recimo, metalski sektor se zahuktao, neko ima i više posla. Bitno je da industrija nema problem – poručuje Trivić.

OSTALI BEZ 3.360 RADNIH MJESTA
Po podacima Poreske uprave RS, poslodavci u RS su u septembru ove godine podnijeli 31.211 prijava za poreze i doprinose za svoje radnike, dok je u septembru prošle godine podneseno 34.571 prijava.
Dakle, po ovim podacima, Republika Srpska je u godini dana izgubila 3.360 radnih mjesta. Istovremeno, po podacima Zavoda za zapošljavanje RS, u oktobru ove godine je zaposleno 3.526 ljudi koji su bili na birou rada, a zvaničan broj nezaposlenih je 83.770 osoba.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *