Naime, sada je definitivno da će domaće kompanije od 1. januara sljedeće godine Evropskoj uniji plaćati porez za emisiju ugljendioksida (CO2), nazvan Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).
Razlog za to jeste što bh. vlast još nije ispunila ključne uslove kako bismo bili izuzeti od plaćanja CBAM-a, a ti uslovi su formiranje berze električne energije, povezivanje tržišta električne energije, uspostava unutrašnjeg sistem trgovine kvotama emisije CO2 (EU ETS) ili tzv. prava na zagađivanje i strategija klimatske neutralnosti do 2050.
Da je Bosna i Hercegovina uspostavila EU ETS, novac od kupovine kvota bi se prilivao u budžete domaćih institucija, a CBAM-om će se prilivati u budžet EU.
Šta je CBAM
Unija primjenjuje CBAM na sve trgovinske partnere izvan EU. Kada to ne bi bilo tako, onda bi neravnopravno tretirala svoje privredne subjekte koji već plaćaju porez za emisije štetnih plinova.
Jedan od osnovnih ciljeva jeste primorati kompanije u i izvan EU da pređu na obnovljive izvore energije i time smanje zagađenje okoliša. Kada ne bi bilo CBAM-a i EU ETS-a, onda ne bi bilo pretjeranog smisla da samo EU oporezuje svoje kompanije. Uvođenjem CBAM-a najviše će biti pogođene elektroprivrede u Bosni i Hercegovini kao značajne izvoznice struje uglavnom proizvedene iz fosilnih goriva, prvenstveno uglja. Shodno tome, bit će primorane promijeniti svoje proizvodne prakse, tj. više koristiti obnovljive izvore energije u svojoj proizvodnji. EU već četiri godine ukazuje domaćim vlastima na CBAM, ali uprkos tome, one su vrlo malo uradile kako bi ga izbjegle.
Kako funkcioniše CBAM
Izvoznici iz Bosne i Hercegovine u EU će od sljedeće godine svojim kupcima u Uniji morati podnositi izvještaje o godišnjoj emisiji CO2. Kupac u EU će na osnovu tog izvještaja kupovati certifikate po količini emitovanog CO2 (npr. 100 certifikata za 100 tona CO2). Certifikati se kupuju od nadležnog nacionalnog tijela. Unija će provjeravati da li su tačni podaci u izvještajima bh. izvoznika, a ukoliko ne budu tačni ili budu lažirani, predviđene su sankcije.
Od CBAM-a bit će izuzete kompanije koje koje emituju do 50 tona CO2, a time se izlazi u susret malim i srednjim preduzećima. Obaveze domaćih kompanija prema njihovim partnerima u EU će biti komunikacija s tim partnerima, prikupljanje podataka za izradu CBAM izvještaja (najveći izazov će biti izračun emisije CO2), izrada kvartalnih CBAM izvještaja te stalno praćenje izmjena u okviru CBAM-a i svog proizvodnog procesa.
Koliko košta CBAM
Cijena CBAM-a po toni CO2 je promjenjiva, a ta promjena ovisi o tržištu. Primjera radi, u jednom trenutku je ta cijena iznosila 180 eura po toni CO2.
EU kontinuirano vrši pritisak na bh. vlast kako bi intenzivirala prelazak na obnovljive izvore energije, a kako bi se u konačnici manje zagađivao okoliš i plaćalo manje za zagađivanje okoliša. Međutim, prema izvorima iz Unije, Bosna i Hercegovina po regulativi ovog pitanja stoji najlošije u Evropi. Koliko je situacija alarmantna govori i to da je jedna velika danska kompanija odbila poziv investirati u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, uprkos tome što Hercegovina ima ogroman potencijal u tom polju.
Osim loše regulative, dodatni je problem zastarjela infrastruktura (dalekovoda) za prijenos električne energije.
S obzirom na to da je izračun CBAM-a vrlo složen, niko ne zna precizno koliko će CBAM utjecati na bh . ekonomiju. Ono što se zna jeste da će to biti dramatično i da će to u konačnici platiti građani kroz skuplju energiju, pa samim tim skuplje robe i usluge. Primjena CBAM-a počet će 2026., s tim da će se naplaćivati od 2027. za 2026.godinu.
(klix.ba)
