Kopriva je zeljasta biljka višestrukog djelovanja. Učinkovita je kod liječenja mnogih bolesti, a odlična je i za spravljanje kupki, te kao insekticid i prirodno gnojivo. U tekstu smo vam pripremili nekoliko recepata kako je iskoristiti u kuhinji i na taj način popraviti krvnu sliku i imunitet organizma.

kopriva-cover-880x495

Proljeće je vrijeme alergija, prehlada i sezonskih gripa. Ove godine se uz to nadovezao i korona virus koji hara cijelim svijetom pa je stigao i na Balkan. Jedan od načina da popravite svoj imunitet i krvnu sliku je konzumiranje mlade koprive, koju u ovo doba možete naći skoro na svakom ćošku. Naravno, puno je zdravija ona na obroncima šuma, u selima i dalje od grada i industrijskih postrojenja.

Višestruko djelovanje
Malo koja biljka ima tako opsežan popis provjerenog ljekovitog djelovanja na ljudsko zdravlje kao što to ima kopriva. Dobra je kod alergija, prehlada, gihta, reuma, išijasa, bolesti jetre, žuči i slezene, loše probave, čira na želudcu i dvanaestercu, dijabetesa, bubrežnog kamenca, upale mokraćovoda, anemije, kožnih bolesti, uvećanja prostate, kao i za zdravlje kose. Ubrzava metabolizam, jača imunitet, sprječava upale i zaustavlja krvarenje. Podstiče obnovu stanica pa tako pomaže i kod obnove hrskavičnog tkiva. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi.

Kopriva – kraljica eko proizvodnje

Čaj od koprive odličan je za čišćenje organizma. Daje sjaj koži, rješava problem s aknama i kožnim oboljenjima. U biljnoj medicini čaj od ove biljke se koristi za bolesti jetre i žuči, za poremećaje sna, grčeve u trbuhu, čireve, bolesti pluća. Osvježava kod umora i iscrpljenosti. Naime, njeno mlado lišće sadrži 20 puta više vitamina C nego zelena salata, a u 10 grama špinata ima 10 miligrama kalcija i 8 miligrama magnezija dok ista količina koprive sadrži čak 290 miligrama kalcija i 86 miligrama magnezija.

Brati je prije cvjetanja
Najbolje ju je brati prije cvijetanja – do maja mjeseca jer listovi nakon cvijetanja mogu biti štetni za bubrege. Mogu se brati vrhovi mlade biljke, koji se koriste za spremanje obroka (juha, varivo, pita, uljevak, sok, sirup, čaj, itd) kao i cijela biljka sa korijenom od kojeg se mogu praviti razni preparati.

Sjeme se skuplja u augustu ili semptembru dok se korijen skuplja u rano proljeće ili u kasnu jesen zato što je to vrijeme kada ga ne iscrpljuje vegetacija biljke.

Iako je kopriva veoma zdrava, na konzumaciju njenih preparata trebaju pripaziti osobe koje koriste lijekove koji razrjeđuju krv, lijekove protiv visokog pritiska i diuretike, a uopšte se ne preporučuju dijabetičarima, trudnicama niti dojiljama.

Čaj od koprive
Recept za čaj od lista stabljike je jednostavan: dvije čajne kašike osušenog i usitnjenog lista koprive stavimo u dva decilitra uzavrele vode, sklonimo s vatre, poklopimo i ostavimo da odstoji 20 minuta.

Čaj možemo pripremiti i od svježe biljke. Optimalna mjera je 30-ak grama mladih gornjih dijelova stabljike s listovima i kuhamo 5 – 6 minuta u 6 dl vode. Ostavimo da odstoji dok se ohladi. Ocijedimo i količinu koju ćemo popiti podgrijemo da bude topla, ugodna za piće. Količina je dovoljna za jednodnevnu upotrebu kod liječenja – tri puta po šalicu dnevno.

Tinktura od koprive
Korijen koprive se skupi i očisti četkom, nikako ga ne treba prati vodom. Nareže se na sitno i stavi u teglu, uzmemo jaku neutralnu rakiju (40 posto alkohola) ili 80% alkohol koji razblažimo sa destilovanom vodom u omjeru 50:50, napunimo korijenom teglu tri prsta ispod vrha. Nalijemo rakiju da prekrije korijen, te zatvorimo poklopcem. Ostavimo da stoji dvije sedmice na tamnom i toplom mjestu, uz povremeno okretanje. Dobijenu tinkturu procijedimo i skladištimo u tamnim bočicama.

Uzgojite koprivu za sebe i svoju biljnu proizvodnju!

Koristi se tri puta dnevno po 20 kapi u pola decilitra po mogućnosti izvorske vode i popijemo odjednom poput aperitiva prije jela. Tinktura od koprive koristi se: protiv opadanja kose, za jačanje krvi (kod anemije), imuniteta, otpuštanje vode iz organizma (prirodni diuretik), liječenje reumatizma, bolesti probavnih organa, ateroskleroze, migrena, bubrežnih bolesti, urinarnih infekcija i ublažavanje alergijskih reakcija, te ekcema na koži.

Sirup od koprive i mente
Menta je ljekovita biljka koja je česta kod nas, a koristi se kod probavnih tegoba. Sadrži: vitamine A i C, mentol, preteču serotonina, hormona dobrog raspoloženja i ružmarinsku kiselinu.

Sastojci koje će vam trebati su:

otprilike 60 većih listova koprive;
oko 30 listova mente;
3 litra vode;
sok od 4 limuna;
80 grama limunske kiseline ili limuntusa;
1.5 kilogram šećera.
Vodu zagrijte do ključanja i njom prelijte sve očišćene listove mente i koprive. Lonac poklopite i ostavite preko noći. Sutradan procijedite tekućinu i stavite je kuhati s šećerom, limunovim sokom i limuntusom. Kad se na vrhu pojavi pjena, uklonite je kašikom i kuhajte dok se sav šećer ne otopi. Prokuhani sirup ulijte u staklenke, dobro ih zatvorite i spremite na tamno i suho mjesto.

Pripremljeni sirup od koprive možete piti u sezoni alergija ili ako imate problema s anemijom. U hladnim zimskim mjesecima dobro dođe za poboljšavanje imuniteta. Ovako pripremljen sirup traje oko 6 mjeseci.

Sirup od koprive s medom
Ako ne želite pravite sirup s puno bijelog šećera, možete koristiti veću količinu meda i malo smeđeg šećera. Trebat ćete:

pola kilograma svježih listova koprive;
1 litar vode;
150 grama meda;
5 kašika smeđeg šećera;
sok od 4 limuna.
U loncu zagrijte vodu i kad proključa njom prelijte listove. Lonac poklopite i ostavite preko noći. Sutradan otopinu procijedite i stavite da kuha uz dodatak smeđeg šećera. Kad otopina prokuha, sklonite je sa vatre i umiješajte limunov sok i med.

Kopriva kao čudo iz prirode – lijek, hrana, ali i zaštita od bolesti i štetnika

Sirup od kopriva i meda spremite u staklene posude koje trebate dobro zatvoriti i čuvati na suhom mjestu.

Dajemo vam samo neke dobre recepte sa ovom veoma zdravom biljkom, a na internetu ih možete pronaći još pregršt, kako za unutrašnju tako i za vanjsku upotrebu. Kopriva je odlična i za spravljanje kupki za tijelo i kosu, te kao insekticid i prirodno gnojivo.
(Agroklub)