Na početku ročišta Bastahov advokat Izet Baždarević je pojasnio da će optuženi sam ulagati materijalne dokaze, te “da ima nešto reći uz svaki materijalni dokaz”.
Bastah je predlagao dokaze, koje je Sudsko vijeće sve odbilo, pojasnivši da se radi o irelevantnim dokazima, izuzev presude kojom je on ranije osuđen za zločine počinjene na području Vlasenice.
Predsjedavajući Sudskog vijeća Zoran Božić prihvatio je ovaj dokaz, kazavši da se njime optuženi poziva na presuđenu stvar. Tužilaštvo se nije protivilo ulaganju ranije presude.
Sud BiH je 2011. pravosnažno osudio Bastaha na dugogodišnju zatvorsku kaznu u trajanju od 22 godine zbog zločina počinjenih u Vlasenici, te se optuženi nalazi na izdržavanju ove kazne.
Među dokazima koje je Sudsko vijeće odbilo bili su novinski članci za koje je sudija Božić rekao da se neće unositi jer nemaju dokaznu moć, kao i iskazi pojedinih svjedoka za koje je Vijeće pojasnilo optuženom da ih je imao priliku koristiti prilikom saslušanja svjedoka, te da se o njima može izjasniti u završnoj riječi.
Sudija Božić je upitao advokata Baždarevića zbog čega nije razgovarao sa optuženim umjesto što ga je pustio da uvodi dokaze koji “nemaju veze s predmetom”, a Baždarević je objasnio kako je dugo razgovarao s Bastahom i da je njegova želja da ulaže dokaze i pred Sudom “istakne neke stvari”.
“Nije u pitanju želja da ulaže dokaze, već relevantnost dokaza”, pojasnila je članica Vijeća sutkinja Mira Smajlović.
Bastah je predložio da se u dokaze unese i krivična prijava koju je podnio protiv sudije Božića te tužiteljice Sanje Jukić, a sudija Božić je naveo da mu nije poznata sudbina te krivične prijave.
Bastah je optužen za učešće u ubistvima 37 civila bošnjačke nacionalnosti na lokalitetu Mračni dol. Prema optužnici, počinio je zločin protiv čovječnosti u svojstvu pripadnika rezervne policije, s dva pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS).
Nakon što je Vijeće konstatovalo da je okončan dokazni postupak, završnu riječ Tužilaštva zakazana je za 22. februar.
