Za pravoslavne vjernike danas počinje višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post, koji se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom, koji ove godine pada 5. maja.
Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, koji pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice.
Prva nedjelja posta zove se Čista, a posljednja je Nedjelja pravoslavlja, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju – Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvetna i Strašna ili Stradalna nedjelja.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnova hrišćanstva.
Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hrist, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na reci Jordan, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušenja koja mu je postavio Sotona.
Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.
Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.
U vrijeme Vaskršnjeg posta oni koji ga se pridržavaju uzdržavaju se od mesa, jaja, sira, mlijeka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama.
Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedjeljom, ali i na dan Svete četrdesetorice mučenika dok se riba može koristiti samo na Blagovijesti i Cveti.
Prema kalendaru SPC, uz jednodnevne postove postoje i četiri višednevna posta, a osim Časnog, to su i Božićni, Petrovski i Velikogospojinski post.
