Januar je najhladniji mjesec u godini na našim geografskim širinama i košnice su u ovo doba godine najčešće pod sniježnim pokrivačem. Temperatura se zna spustiti i na minus 20 stepeni Celzijusa. U krajevima s postojanim snježnim pokrivačem, zimovanje pčela pod otvorenim nebom vrlo efikasno koristi snijeg kao zaštitu od niskih temperatura. Zahvaljući niskoj toplotnoj provodljivosti snježni pokroivač obezbjeđuje zaštitu pčelinjem društvu od nepovoljnih naglih dnevnih kolebanja spoljne temperature. Snijeg odlično štiti pčele od hladnoće a posebno od naglih promjena temperature. Ako su košnice pod snijegom, ne treba ga uklanjati s krovova. Međutim, ako temperatura dostigne 10 stepeni Celzijusa pčele počinju da izlijeću na pročisni izlet. S obzirom da je snijeg porozan kroz njega prolazi vazduh i ne treba se plašiti da će se pčele ugušiti pod debelim slojem snijega.
U zimskom periodu, pa i u januaru, miševi pokušavaju da se uvuku u košnice. Nekada im to i uspjeva. Iskusni pčelari preporučuju povremenu kontrolu leta. U januaru leto može da s zapuši tijelima mrtvih pčela i voštanim otpadom. Ako se miš nalazi u košnici on se odaje ostavljajući na podnjači krupnije voštane komade. Povećan je broj mrtvih pčela. a tu je i izmet od miševa. Najbolja zaštita od miševa je stavljanje češljeva na leta košnica.
Dok je napolju sve u bijelom, pravo je vrijeme da se u toploj sobi analiziraju prošlogodišnji rezultati i pripremaju planovi za godinu u koju smo tek zakoračili. Dobro je ostvariti kontakte sa stalnim i boljim kupcima i čuti njihovo mišlejnje, primjedbe i prijedloge. Ovo je vrijeme za nabavku potrebnih lijekova, a mnogi pčelari dobar dio dana provode u stolarskoj radionici.
Ovo je pravo vrijeme za čitanje stručne literature (neku i drugi put). Treba prisustvovati stručnim predavanjima istaknutih naučnih i stručnih radnika koja udruženja pčelara zimi organizuju. Ako se slušite kompjuterom pregledajte brojne pčelarske web stranice na kojima se uvijek mogu pronaći zanimljivi sadržaji. Naša preporuka je da prvo pogledate www.pcelinjak.com . Dobro je komunicirati sa kolegama pčelarima i vidjeti koliko se njihova iskustva mogu primijeniti na vlastitom pčelinjaku.
Već smo rekli da je januar po pravilu najhladniji mjesec u godini. Međutim, događa se da vrijeme popusti, grane sunce i bude po nekoliko toplih dana. U takvim situacijama život pčelinjeg društva dobija neke karakteristike koje nisu za ovo doba godine. Tada se može desiti da matica počne sa polaganjem jaja i ako se to desi iz osnova se mijenja dalji život u pčelinjem društvu. Ono mora znatno da poveća temperaturu u klubetu i oko njega. To uslovljava povećanu potrošnju hrane, pogotovu polena. Razvoj legla u većem obimu u ovo doba godine nije poželjan. Jer, sigurno je da će uslijediti zahladjenje, pčele se ponovo zbijaju u klupko i nepokriveno i nedovoljno grijano leglo će propasti. Pčelar mora naći načina da suzbije pojavu ranog i nepoželjnog legla u košnici ukoliko se pojave visoke temprature i potraju neko vrijeme. Jedan od načina je proširivanje otvora za ventilaciju ili postupno skidanje otopljavajućeg materijala s tim da se to radi pažljivo i da se ne ode u drugu krajnost.
/poljoprivredaiselo.com/
U nastavku prenosimo i mišljenje diplomiranog inženjera poljoprivrede koje se ne razlikuje puno od prethodnog, ali otkriva i neke nove momente.
Tokom januara treba obići pčelinjake i pogledati da li je sve u redu (prostor ispod košnice, leta i pčelinjak u celini). Nema potrebe otvarati košnice i uznemiravati pčele, izuzev ako uočimo da se kod neke košnice nešto posebno dešavalo ( isuviše mrtvih pčela na poletaljkama ili leta zapušena mrtvim pčelama, previše izmrvljenog i iseckanog voska, izgrižene ostatke pčela i sl. Tada pažljivo treba otvoriti košnicu i pogledati stanje unutra. Ako su društva stradala, košnice treba zatvoriti i tada ili drugom prilikom ih isprazniti i očistiti. Ako je ulazila neka štetočina (miš, rovčica) a društvo je živo, treba očistiti podnjaču i presložiti ramove, odbaciti ili staviti na kraj oštećene. Ramove sa medom primaći bliže klubetu.
Ukoliko vreme u januaru zahladni leglo se verovatno neće mnogo razvijati i potrošnja hrane neće biti velika, pa ni potreba za stavljanjem pogača. Ako pak bude više toplih dana u nizu, može se otvoriti poneka košnica da bi se utvrdilo u kakvom su stanju pčelinja društva što se tiče hrane i legla. Ako vidimo da su pčele izašle gore na satonoše, to nije siguran i dovoljan znak da nemaju hrane. Ipak, ako se pribojavamo da pčele ne stradaju od gladi, ipak treba staviti pogače. Prilikom toplijih dana košnice se mogu otvoriti i ramovi sa medom primaći bliže klubetu, a izmaći prazne i nezaležene iz sredine klubeta.
Zbog manje aktivnosti pčelara na pčelinjaku, ovi zimski meseci su povoljni za povećanu prodaju meda ali i drugih pčelinjih proizvoda. Pčelarima koji još nisu zamenili vosak sa voštane satne osnove savetuje se da to učine pre proleća, jer je za osnove bolje da pre stavljanja u košnice malo odstoje (ukoliko su nedavno proizvedene).
Dobro bi bilo da se svake godine sadi makar po nekoliko sadnica medonosnog bilja, čime bi se bogatila pčelinja paša u okolini pčelinjaka.
/vipromo.ba/Jakšić Kosovka dipl.ing.polj
