Novi predator koji se nastanio u šumama Bosne i Hercegovine i istim prilagodio jeste šakal koji najviše izgleda kao mješavina vuka i lisice. Ovaj predator nastanjuje predijele BiH u posljednjih desetak godina kada je zabilježena njegova prva pojava, a nakon jednog desetljeća primijetnu su i posljedice po ekosistem. Mnogi stanovnici BiH nisu dovoljno upoznati šta je pojava šakala na napim prostorima sve donijela sa sobom, pa u nastavku objavljujemo niz informacija koje su ranije objavili lovački savezi i biolozi kroz niz intervjua na ovu temu.
Pojava šakala (Canis aureus) u Bosni i Hercegovini predstavlja rastući izazov za ekosistem, stočarstvo i očuvanje autohtonih vrsta divljači. Ova invazivna vrsta, koja nije dio prirodnog ekosistema zemlje, u posljednjoj deceniji proširila se na gotovo sva područja BiH, donoseći niz problema za okoliš i ljude.
Utjecaj klimatskih promjena na širenje šakala
Jedan od faktora koji pogoduje širenju šakala jesu klimatske promjene. Blaže zime i promjene u prirodnim staništima omogućavaju ovoj prilagodljivoj životinji lakši opstanak u regijama gdje ranije nije mogla preživjeti. Osim toga, smanjenje populacija prirodnih predatora i promjene u dostupnosti plijena dodatno otvaraju prostor za širenje šakala na nove teritorije.
Iskustva iz susjednih zemalja
Problem sa šakalom nije ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu. Susjedne zemlje, poput Hrvatske i Srbije, takođe se suočavaju s izazovima u kontrolisanju njegove populacije. U Hrvatskoj su lovci uspjeli smanjiti brojnost šakala na određenim područjima primjenom modernih lovnih tehnika i bolje organizacije, dok Srbija slične rezultate postiže edukacijom lovaca i strožijim kontrolama lovišta. Ove primjere BiH može iskoristiti za razvoj vlastitih strategija.
Ekološka uloga šakala
Iako se često percipira kao isključivo štetna životinja, šakal ima i određenu ulogu u ekosistemu. Kao predator i strvinar, pomaže u uklanjanju ostataka uginulih životinja, čime doprinosi održavanju čistoće prirodnog okruženja. Međutim, zbog prekomjerne brojnosti, njegov negativni utjecaj trenutno daleko nadmašuje potencijalne koristi.
Praktični savjeti za stočare
Stočari trpe najveću direktnu štetu jer su najčešće prve žrtve šakala ovce, koze i perad. Da bi se umanjila šteta, stručnjaci preporučuju nekoliko mjera:
- Korištenje pasa čuvara, posebno pasmina poput šarplaninca, koji su poznati po zaštiti stoke od predatora.
- Osiguravanje noćnog skloništa za stoku, kako bi se smanjila izloženost tokom noći, kada je šakal najaktivniji.
- Postavljanje boljih ograda oko staja i dvorišta, po mogućnosti električnih, koje mogu djelovati kao efikasna prepreka.
Zakonski okvir i upravljanje populacijom
Kontrola šakala u BiH trenutno se provodi kroz lov, ali mnogi smatraju da su potrebne dodatne mjere. Lovna društva ukazuju na neadekvatne zakonske okvire koji otežavaju suzbijanje populacije. Uvođenje fleksibilnijih dozvola za lov na šakala i bolje finansiranje lovačkih udruženja moglo bi doprinijeti rješavanju ovog problema. U nekim regijama, organizovane hajke i “šakalijade” daju rezultate, ali nedovoljno da bi se populacija održala pod kontrolom.
Zašto je šakala teško odstrijeliti?
Jedan od izazova u suzbijanju šakala jeste njegova izuzetna mudrost i prilagodljivost. Ova životinja je poznata po oprezu i lukavosti, što znatno otežava lov i odstrel. Iako se često organizuju tzv. “šakalijade” i hajke, ove akcije rijetko daju željene rezultate. Šakal se brzo prilagođava strategijama lovaca, što ga čini jednim od najtežih predatora za kontrolu.
Šakal ili vuk – ko je pogubniji za BiH?
Dok vuk tradicionalno izaziva strah i brigu među stočarima, stručnjaci smatraju da je šakal trenutno pogubniji za ekosistem Bosne i Hercegovine. Vuk je autohtona vrsta i dio prirodnog lanca ishrane, a njegova populacija se relativno stabilno kontroliše u lovištima. Šakal, s druge strane, nije dio prirodnog ekosistema BiH, pa njegova prisutnost unosi dodatne komplikacije. Osim što nanosi direktnu štetu stočarima, njegova sve veća brojnost prijeti da ugrozi neke od zaštićenih i autohtonih vrsta divljači.
Kolika je populacija šakala u BiH?
Tačne procjene brojnosti šakala u BiH nisu dostupne, ali lovci i ekolozi ukazuju na značajan porast u posljednjih desetak godina. U područjima s obiljem hrane i zaklona, poput ravničarskih krajeva i šumovitih regija, broj šakala se rapidno povećava. Procjena populacije i praćenje njihovog širenja ključni su za efikasno planiranje mjera kontrole.
Zaključak
Šakal predstavlja složen izazov za Bosnu i Hercegovinu – od prijetnje stočarstvu do narušavanja ekološkog balansa. Iako njegova prisutnost donosi određene koristi u ekosistemu, trenutna brojnost uzrokuje ozbiljne probleme. Suzbijanje populacije zahtijeva koordinisane napore lovaca, stočara i nadležnih institucija, kao i ulaganje u edukaciju i bolje zakonske mehanizme. Uzimajući u obzir iskustva iz susjednih zemalja i primjenom inovativnih pristupa, BiH može pronaći održivo rješenje za ovaj problem.
