GraÄani BiH u prosjeku provode skoro tri sata na internetu dnevno, Å”to je na nivou podataka u drugim evropskim zemljama, pokazala je najnovija studija āMedijske navike odraslih u BiHā.
RijeÄ je o istraživanju koje je sprovedeno na inicijativu Savjeta Evrope i Regulatorne agencije za komunikacije BiH kako bi se stekao detaljan uvid u medijske navike i stavove odraslih, kao osnova za razvoj inicijativa medijskog opismenjavanja i razvoj regulatornog okvira.
Studija pokazuje da Å”to su stanovnici BiH obrazovaniji i mlaÄi time viÅ”e vremena provedu na internetu, a isto Äine i stanovnici gradskih, u odnosu na seoske sredine. Dobijeni podaci ukazuju na to da na internetu duže borave muÅ”karci u odnosu na žene, te da je prisutan porast i kod najstarije kategorije stanovnika.
Kako se navodi u dokumentu āMedijske navike odraslih u BiHā, opremljenost domaÄinstava ureÄajima za pristup medijima i IK uslugama je na visokom nivou i u skladu sa opremljenoÅ”Äu domaÄinstava u drugim zemljama. Izuzetak predstavljaju moderni ureÄaji, kao Å”to su pametni sat, pametni zvuÄnici i sliÄno, Äija je zastupljenost joÅ” relativno niska i koje posjeduje manje od pet odsto domaÄinstava.
TakoÄe, stanovnici BiH koriste raznovrsne medijske i IK usluge, te uz tradicionalno gledanje televizije,uÄestalo koriste i aplikacije za slanje poruka i poziva, druÅ”tvene mreže, otvoreni internet, onlajn portale sa vijestima i platforme za dijeljenje videa. Novije usluge, kao Å”to su usluge videa ili radija na zahtjev, muziÄki striming servisi, rjeÄe su zastupljene i trenutno ih koristi manje od 10 odsto domaÄinstava.KoriÅ”tenje interneta je na takoÄe na visokom nivou ā koristi ga 90 odsto stanovnika.
Podaci o onima koji ne koriste ni internet niti bilo koju digitalnu uslugu pokazuju da premoÅ”Äivanje digitalnog jaza strateÅ”kim pristupom treba omoguÄiti starijim od 55 godina, penzionerima i domaÄicama sa nižim stepenom obrazovanja, sa osnovnoÅ”kolskim i nižim obrazovanjem, te stanovnicima koji žive u seoskim podruÄjima, navodi se u dokumentu.
Kao Å”to je i oÄekivano, studija je pokazala da skoro svi korisnici interneta za pristup internetu upotrebljavaju smartfon, oni koji imaju raÄunar koriste i njega. Samo dio stanovnika koji u domaÄinstvu imaju pametni televizor i tablet internetu pristupaju i putem ovih ureÄaja.