Pod pojmom suše obično se smatra nedostatak vode, ali zapravo se najčešće radi o kombinovanom djelovanju više faktora kao što su vjetar, visoka temperatura zraka i nedostatak vode.
Većina stručnjaka se slaže da suša u nekom području počinje kada padne manje od 75 % padavina u odnosu na tridesetogodišnji prosjek.
Znakovi suše
Ako je voćka izložena suši u početku vegetacije, mladice slabo rastu, a cvjetovi slabo opadaju. Suša u drugom dijelu vegetacije ima za posljedicu slab rast plodova, prisilno dozrijevanje i loše nakupljanje rezervnih tvari potrebnih za uspješno prezimljavanje. Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnom djelu ploda.
Ove pjege nastaju zbog odumiranja tkiva i lako se mogu zamijeniti sa gorkim pjegama koje su posljedica nedostatka kalcija u plodu. Pjege izazvane sušom javljaju se tek oko šest nedeljanakon pojave stresa zbog nedostatka vode. Tako je nemoguće učiniti bilo što da se stanje popravi. Na breskvama se posljedice stresa od nedostatka vode manifestiraju kroz opadanje cvjetova, smanjenu veličinu i kakvoću plodova kao posljedicu djelovanja suše tijekom diferencijacije rodnih pupova, povećano raspucavanje koštica u plodu itd.
Smanjena tržna vrijednost plodova
Potrebno je osigurati odgovarajuću količinu vode tokom cijelog vegetacijskog razdoblja. To posebno vrijedi za rane sorte kod kojih se negativno djelovanje suše u početku vegetacije ogleda kroz smanjenje veličine ploda o kojoj najviše ovisi njihova tržna vrijednost. Nedostatak vode na ranim sortama nakon berbe ne djeluje na kakvoću plodova. To može dovesti do povećanja broja cvjetnih pupova. Breskva i nektarina obično nemaju poteškoća s rodnošću, ali za neke druge voćke sklone naizmjeničnoj rodnosti to ponekad može imati pozitivan učinak. Uobičajena je praksa zasušivanja agruma kako bi se potaklo zametanje rodnih pupova. Voćke izložene suši tijekom više uzastopnih godina pokušavaju se prilagoditi tako da povećavaju volumen korijena.
Takve voćke stvaraju više hormona citokinina koji u kombinaciji s hormonom giberelinom pozitivno djeluje na zametanje rodnih pupova. Ako je badem izložen suši u vrijeme raspucavanja klapine, veliki broj plodova ostaje sa čvrsto zatvorenom klapinom i manji su randman i kakvoća jezgre. U završnoj fazi dozrijevanja badem bez poteškoća podnosi umjerenu sušu. Vegetativni rast voćaka izloženih suši je smanjen, ali se to smanjenje više očituje na rast u debljinu nego na rast u dužinu. Tako je promjer debla ranih sorti breskve izloženih suši poslije berbe tokom četiri godine bio manji za oko 30 %, dok je obim krošnje bio smanjen svega oko 13 % u odnosu na kontrolu. Nedostatak vode ne mora uvijek imati negativne posljedice za rast i rodnost voćke.
Učinak suše ovisan je o mnogim faktorima među kojima su najznačajniji vrsta voćke i fenofaza razvoja, zatim dolaze jačina i trajanje suše, starost voćke, zdravstveno stanje i drugi faktori.
Sistemi održavanja zemljišta
Osim navedenog važno je uzeti u obzir i sistem održavanja zemljišta. Utvrđeno je da malčiranje slamom značajno povećava volumen korijena jabuke u prvih šest godina nakon sadnje, istovremeno povećavajući dostupnost vode i količinu humusa. Stoga se poznavanjem djelovanja suše na voćke i usklađivanjem agrotehničkih i pomotehničkih zahvata mogu ostvariti značajne uštede na troškovima natapanja i poboljšati kakvoća plodova voćaka.
Izvor: agroportal.hr
