Tušt se često smatra korovom, ali to je hranjiva biljka koja se lako uzgaja

0
In nature, in the soil, like a weed grows purslane (Portulaca oleracea)

Tušt ili portulak (lat. Portulaca oleracea) je jednogodišnja biljna vrsta koju često smatramo korovom, a riječ je o izuzetno ljekovitoj biljci koja se koristi u narodnoj medicini i gastronomiji. Vodi porijeklo iz Azije, ali se raširila po cijelom svijetu. Izuzetno je zdrava biljka koja sadrži veću količinu omega-3 masne kiseline, vitamine A, B i C, mnogo minerala (magnezijum, kalcijum i željezo).

Nježna biljka bogata ljekovitim materijama
To je jednogodišnja biljka čije se razgranato, crvenkasto, mesnato i sočno stablo širi po površini zemljišta potiskujući druge biljke. Stablo tušta može dostići visinu od 15 do 30 cm. Listovi su mesnati, jajolikog oblika, zeleno obojeni. Na rubu starijih listova pojavljuje se crvena boja. Mali, žuti cvjetovi su pojedinačni ili su grupisana dva ili tri cvijeta. Tušt cvjeta u periodu od jula do septembra. Izuzetno je medonosna biljka. Stvara mnogo sjemenki koje se lako osipaju i imaju najbolju klijavost druge godine tokom proljeća. Osim sjemenom tušt se može lako razmnožavati reznicama. Iščupane biljke se ponovo veoma lako ukorjenjuju kada su u dodiru sa zemljom.

U gastronomiji se najčešće upotrebljava svjež za pripremu pesta, raznih salata, smoothija ili variva. Može da se suši i kozerviše za upotrebu tokom zime.

U narodnoj medicini tušt se koristi za poboljšanje imuniteta, poboljšanje cirkulacije, jačanje srca, prevenciju tumora i oporavak onkoloških pacijenata, a brojni izvori navode da pomaže ubrzavanju zarastanja rana, sprečavanju glavobolje, migrene, jačanju kosti, potpomaže razvoju djece, kod problema sa štitnjačom, kožom i stomačnim organima.

Kako uzgajati tušt?
Uzgajanja tušta je jednostavno i lako, ali treba ispuniti određene uslove. I pored toga što je korov, ukoliko ga stalno uklanjate iz svoje bašte, primjetićete da ga ima sve manje ili će u potpunosti nestati. Najbolje je da za uzgajanje tušta uredimo posebnu gredicu. Odgovaraju mu osunčana mjesta sa dobro dreniranim zemljištem. Za sadnju izbjegavajte zabarena zemljišta. Sušu odlično podnosi.

Kao sadni materijal mogu nam poslužiti biljke koje pronađemo u bašti, voćnjaku ili bilo gdje u prirodi, reznice koje uzmemo sa biljaka ili sjeme. Iščupane biljke je dovoljno posaditi u zemlju, a reznice položimo na zemlju i položeno stablo lagano prekrijemo zemljom. Poslije sadnje potrebno je zaliti posađene biljke i reznice. Ukoliko se odlučimo da koristimo cijele biljke iz prirode kao sadni materijal, trebamo znati da tušt prenosi nematode i zbog toga je bolje da se koriste reznice ili sjeme. Ukoliko se koristi sjeme dovoljno je prilikom sjetve posuti sjemenke po površini zemljišta. Sjemenke bolje klijaju kada su na površini izložene svjetlosti. Sjetva se obavlja u proljeće.

Brige o usjevu praktično i nema, osim redovne rezidbe. Posebno treba obratiti pažnju da režemo mlade biljke prije cvjetanja i formiranja sjemena. Prilikom rezidbe ostavimo dio osnove biljke, jer se ona razgranava i stvoriće se nove mlade stabljike. Uvijek ostavimo nekoliko biljaka, ne režemo ih, koje će formirati sjeme. Tušt je veoma jak kompetitor, odnosno veoma lako se samozasijava i potiskuje druge biljne vrste.

VIŠE SA WEBA

loading...

VIŠE SA WEBA

loading...