U Republici Srpskoj na osnovu dostavljenih prijava zdravstvenih ustanova ukupan broj prijavljenih oboljelih od dijabetes melitusa do kraja 2023. godine je 72.733.
Najveći broj prijavljenih je u regiji Doboj 32.535, zatim slijede Banjaluka sa 19.242, Zvornik sa 11.564, Istočno Sarajevo 4.205, Trebinje 3.406, i Foča 1.781, rečeno je u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
Načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu Nina Rodić Vukmir pojasnila je da je u Republici Srpskoj 2002. godine uveden registar za dijabetes melitus, te s obzirom da ne postoji elektronska prijava i baza oboljelih, prijave nije moguće ažurirati, i riječ je o procijenjenim podacima.
Vukmirova je navela da je analizom podataka o tipu dijabetesa, od ukupnog broja prijavljenih njih 17.159 ili 24 odsto tip jedan, a 55.574 ili 76 odsto tip dva.
– Analizom podataka oboljelih prema polnoj strukturi, od ukupnog broja prijavljenih, 39.790 ili 55 odsto su osobe ženskog pola, a 32.943 ili 45 odsto su osobe muškog pola – rekla je Vukmirova.
Ona je dodala da je u svim regijama Srpske veći broj prijavljenih osoba ženskog pola u odnosu na muški.
Vukmirova je navela da se broj oboljelih postepeno povećava od rođenja do četvrte decenije, dok se od pete decenije uočava nagli porast oboljelih, dodavši da se najveći broj oboljelih registruje u starosnoj grupi od 60 do 69 godina, a nakon 70. godine broj oboljelih se smanjuje.
Ona je navela da je u 2023. godini u Republici Srpskoj prijavljeno ukupno 700 novih slučajeva oboljelih od dijabetesa melitusa (novootkriveni), i to 48 tipa jedan, a 652 tipa dva.
Vukmirova je rekla da su od ukupnog broja prijavljenih novooboljelih, 357 muškarci, a 334 žene.
Najviše novootkrivenih oboljelih od dijabetesa registrovano je u Banjaluci 326, Doboju 134, Istočnom Sarajevu 107, Zvorniku 77, Foči 18, Trebinju 38.
– Stopa incidence u 2023. godini u Republici Srpskoj je 62 na 100.000 stanovnika, a kretala se od 31 na 100.000 stanovnika u regionu Zvornik, do 147 na 100.000 stanovnika u regionu Istočno Sarajevo – navela je Vukmirova.
Ona je dodala da se analizom podataka prijavljenih novih slučajeva oboljelih u 2023. godini uočava da je stopa incidence u Republici Srpskoj nešto viša u odnosu na 2022. godinu.
Vukmirova je rekla da su u prethodne dvije godine, oscilacije u prijavljivanju oboljenja prisutne na području Doboja, Trebinja i naročito Istočnog Sarajeva.
– Kao razlog niže stope incidencije dijabetes melitusa u periodu od 2020. do 2022. godine, možemo razmotriti opterećenje zdravstvenog sistema usljed pandemije kovida 19, što je moglo doprinijeti neblagovremenom javljanju potencijalno oboljelih zdravstvenoj službi, kao i eventualno slabije izvještavanje i nadzor. Nakon toga perioda uočavamo rast incidencije dijabetes melitusa – rekla je Vukmirova.
Ona je navela da je dijabetes melitus, poznat i kao šećerna bolest, hronična nezarazna bolest koju karakteriše stanje hronične hiperglikemije (stalno prekomjerno povišen nivo šećera u krvi), a koje nastaje zbog nedovoljnog stvaranja inzulina, izostanka njegovog djelovanja ili usljed oba poremećaja.
Ona je navela da razlikujemo nekoliko tipova dijabetesa, a da su najzastupljeniji tip jedan ili inzulin zavisni dijabetes melitus i tip dva ili inzulin nezavisni dijabetes melitus.
Vukmirova je dodala da je prevencija dijabetesa moguća kod dijabetesa tipa dva, dok je tip jedan uslovljen genetskim faktorima na koje se ne može uticati.
– Faktori na koje se može uticati su: gojaznost, smanjena tjelesna aktivnost, nepravilna ishrana, upotreba duvana i alkohola. Promjenom ovih loših navika te brigom o sebi, smanjujemo mogućnost nastanka dijabetesa tipa dva jer su upravo nezdrave navike u ishrani i sedentarni način života, povezan s urbanizacijom, uobičajeni faktori koji doprinose razvoju dijabetesa tipa dva – rekla je Vukmirova.
Ona je dodala da Međunarodna federacija za dijabetes (IDF) preporučuje fizičku aktivost najmanje tri do pet dana u sedmici u trajanju od najmanje 30-45 minuta, jer čak i mali gubitak tjelesne težine može značajno smanjiti rizik za nastanak dijabetesa.
Prema njenim riječima, preporučuje se uravnotežena ishrana te redovni skrininzi i kontrole.
Prema posljednje dostupnim informacijama Međunarodne federacije za dijabetes za 2021. godinu 537 miliona odraslih od 20 do 79 godina živi s dijabetesom, a očekuje se da će do 2030. godine ovaj broj porasti na 643 miliona i na 783 miliona do 2045. godine.
U 2021. godini 6,7 miliona ljudi je umrlo od dijabetesa, a svakih pet sekundi umre jedan oboljeli.
Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa sprovodi se tradicionalno 14. novembra na dan rođenja Frederika G. Bantinga – kanadskog hirurga zaslužanog za otkriće inzulina, svake godine, a prvi put je obilježen 1991. godine na inicijativu IDF-a i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa je nastao kao odgovor na alarmantni porast obolijevanja od ove bolesti, a za svrhu ima podizanje svijesti o stanju sa kojim svakodnevno žive miloni ljudi širom svijeta.
(srpskainfo.com)
