Danas je na rijeci Drini uspješno izvedena zajednička akcija članova SRU “Bistro” i LU “Soko” Kozluk. Cilj akcije bili su kormorani, invazivne ptice koje su prava pošast na vodama u Zvorniku i cijelom regionu.
Dobro kordinisana akcija i odlični lovci uspjeli su odstrijeliti značajan broj kormorana, prema viđenom na terenu jedno jato je desetkovano.
Podsjećamo da su štete koje ove ptice iz godine u godinu nanose ribljem fondu na rijeci Drini i Zvorničkom jezeru teško mjerljive i još teže nadoknadive, a broj kormorana se iz godine u godinu povećava.
Dobrog pogleda danas bili su lovci Bojan Jović, Slaviša i Njegoš Maksimović i Peđa (Mađar), ribolovci imaju pravo pićem častiti lovce, poručili su SRU “Bistro” Zvornik i zahvalili se na razumijevanju članovima LU “Kozluk”. Zvornik.
Prema procijenama ribočuvarskih službi sa područja sjeveroistočne Bosne stalno nastanjenih kormorana ima preko 1500 jedinki, ova informacija je još uvijek neslužbena.
Kormorani ili vranci (Phalacrocoracidae) su porodica ptica koja pripada redu pelikanki (Pelecaniformes). Porodica ima samo jedan rod – Phalacrocorax, sa 36 vrsta. Na “crnoj listi” je uzgajivača riba i ribolovaca jer jedna odrasla ptica na dan pojede između 300 i 500 g ribe, a kad ima mlade potrošnja se povećava za oko 200g. Računa se da oko 1500 ptica dnevno prosječno pojede preko tonu ribe.
Veliki kormoran (Phalacrocorax carbo) ili Kormoran ili Veliki vranac je jedna od najraširenijih vrsta u porodici. Živi u Starom svijetu (Evropa, Azija i Afrika) te na obalama Atlantskog okeana.
Može težiti od 1,5 do 5,3 kg (prosječno 2,6-3,7 kg) te doseći dužinu od 70 do 120 cm. Raspon krila je 121-160 cm. Oko očiju i kljuna ima mrlju žute boje, koja u vrijeme sezone parenja postaje bijela.
Ove se ptice opisuju kao velike, druževne crne vodarice, karakteristične po dugom vratu, izduženom kukastom kljunu i klinastom repu. Jako je dobar plivač i ronilac, zbog aerodinamičnog tijela i plivaće opne koja mu obuhvata sva četiri prsta.
Hrani se isključivo ribom, za kojom zna roniti i do 13 metara. Zahvaljujući crnom pokrovnom perju bronzanog sjaja koje se lagano namače, olakšano mu je ronjenje. Po završetku lova suši perje šireći krila.
Za gniježđenje uglavnom bira stjenovita obalska područja ili plaže uz more ili jezera. Na takvim mjestima se i odmara. Od aprila do juna/jula ženka snese 3–4 jajeta plavkaste ljuske. Inkubacija traje 28–31 dan, a ptići su sposobni za let nakon nešto manje od 2 mjeseca, a još im toliko treba da se potpuno osamostale. Od kraja ljeta do kraja zime kormorani se sele u potrazi za hranom, a onda ih opet u martu prirodni nagon vraća na gnijezdišta.
Morski kormoran (Phalacrocorax aristotelis) ili morovran tipična je morska ptica čiji životni ciklus ovisi o sitnoj ribi koju lovi i o stjenovitim ostrvima i liticama na kojima se gnijezdi.
Gotovo uvijek se nalazi na moru i rijetko posjećuje luke i naselja ili skita u unutrašnjost. Budući da gnijezdo pravi na tlu, naseljava litice ili ostrvca koja su nepristupačna za kopnene grabežljivce.
Ovo je ptica srednje veličine, 68-78 cm duga i raspona krila 95-110 cm. Odrasle jedinke imaju malu kukmu (krijestu) za vrijeme gniježđenja.
U Evropi postoje dvije podvrste morskog vranca:
– sjeverna podvrsta (Phalacrocorax aristotelis aristotelis) koja boravi u sjevernoj Evropi;
– sredozemna podvrsta (Phalacrocorax aristotelis desmarestii) koja je endemična za Mediteran i Crno more.
(Wikipedia, Ptice.info)
Fotografije preuzete sa facebook stranice SRU “Bistro” Zvornik.
