Nakon što je Kristijan Šmit nametnuo odluke kojima se omogućava nabavka novih tehnologija za izbore 2026. godine, Centralna izborna komisija BiH uskoro bi trebalo da raspiše tender za nabavku te opreme, međutim veliko je pitanje da li ima dovoljno vremena da se taj posao dovede do kraja, odnosno nabavi oprema neophodna za izbore.
U najkraćem, CIK putem međunarodnog tendera treba da nabavi 6.000 biometrijskih čitača podataka i 6.000 skenera, a uz to mora se izraditi i novi softver koji bi, prema procjenama, koštao između 40 i 60 miliona KM.
Ukupna nabavka za nove tehnologije, prema ranijim izjavama iz Centralne izborne komisije BiH, iznosiće oko 112 miliona KM.
Zanimljivo je da je ovaj iznos sa kojom je još ranije izašla Centralna izborna komisija određen bez jasnog i konkretnog istraživanja tržišta, tako da nije isključena mogućnost da, kada je riječ o novcu, bude ozbiljnih odstupanja.
“Mi tek sada idemo u raspisivanje tendera. Zbog toga nam je bitan predstavnik Agencije za javne nabavke da nam pomogne da ta nabavka za međunarodni tender bude urađena u skladu sa Izbornim zakonom”, rekla je nedavno Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, dodajući da su ti procesi javnih nabavki kompleksni i mogu trajati tri do četiri mjeseca, dok sama nabavka opreme može potrajati i do šest mjeseci.
Iz nezvaničnih razgovora sa predstavnicima nevladinih organizacija koje su u prethodnom periodu pratili procese javih nabavki u BiH može se zaključiti da će biti veoma teško sprovesti taj tender s obzirom na to da su ranije i manje kompleksni tenderi trajali duže od godinu dana.
“Prvo, sve zavisi od postupka koji će biti. Ako bude otvoreni postupak, najmanji rok za dostavljanje ponuda je 20 dana. Vjerovatno će biti međunarodni poziv, u tom slučaju ne bi trebalo da traje kraće od 60 dana, obično to bude 90 dana. Poslije toga ide otvaranje ponuda, pa žalbe, i sve to može da traje“, ispričao je sagovornik “Nezavisnih” dodajući da sve može biti završeno i u razumnom roku i transparentno.”
Kako bi što prije bio sproveden proces nabavke, CIK planira da u radnu grupu koja bi se, između ostalog, bavila i tenderom, involvira i člana Agencije za javne nabavke, koja je već pristala da bude dio te grupe.
U najboljem slučaju, ako bi tender i prikupljanje ponuda protekli bez ikakvih problema, nemoguće je do kraja godine završiti proceduru, odnosno potpisati ugovor sa potencijalnim dobavljačem.
Primjera radi, tender za nabavku opreme za potrebe digitalizacije radio-televizijskog sistema u BiH trajao je nekoliko godina, isključivo zbog čestih žalbi, a i kompleksnosti same nabavke. Slično je bilo i sa izborom firme koja će izrađivati pasoše, lične karte i vozačke dozvole.
O kompleksnosti javne nabavke govorio je nedavno i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora, koji je rekao da je do maja iduće godine nemoguće sprovesti nabavku vrijednu 112 miliona KM i pronaći dobavljača koji može proizvesti skenere za povećanje transparentnosti.
“Gotovo je nemoguće u kratkom roku proizvesti i isporučiti toliku količinu skenera te ih implementirati na sva izborna mjesta, osim ako oprema već nije unaprijed pripremljena. Sumnjam da bi bilo koja javna institucija mogla sprovesti postupak javne nabavke u tako kratkom vremenu“, rekao je Amidžić dodajući da će lično provjeriti datume proizvodnje skenera ako budu isporučeni.
On je istakao da nije problem tehnologija, već u tome gdje će završiti 112 miliona KM.
Iz SNSD-a, uključujući i Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, u nekoliko navrata su rekli da postoji sumnja da je oprema koja bi se eventualno koristila na izborima 2026. godine već nabavljena i da se nalazi u BiH.
