Jedan od Zvorničana sa privremenim boravkom u Repblici Austriji jutros je izvršio svoju građansku dužnost i glasao za gradonačelnika Zvornika i jednu od ponuđenih odborničkih listi za Skupštinu grada. Ovim je proces glasanja na lokalnim izborima 2024 za područje Zvornika uveliko krenuo, prema dostupnim informacijama već je glasao značajan broj Zvorničana koji su se na vrijeme prijavili za glasanje putem pošte. U odnosu na prethodne lokalne izbore, broj glasača registrovanih za glasanje putem pošte uveliko je smanjen i to najviše zahvaljujući novim pravilima i manjem prostoru za manipulaciju.
Ovaj Zvorničanin želio je ostati anoniman, ali je poručio svim ljudima koji žive izvan države da je obaveza i dužnost glasati na predstojećim izborima. Manje je važno za koga glasate od toga da li glasate jer ako ne glasate onda nemate pravo da žalite i kukate. Ukoliko glasate onda imate pravo u svakom trenutku otići onom za koga ste glasali i iznijeti svoje žalbe, primijedbe i obećati da više neće glasati kao ranije. Imate vi pravo da se žalite i kada ne glasate, ali je to malo licemijerno jer ste odbili priliku da glasati, date doprinos i učestvuje u izboru vlasti koja donosi najvažnije odluke koje direktno utiječu na život u lokalnoj zajdnici, kao i na nas koji živimo izvan BiH, rekao je Zvorničanin za portal Zvornicki ba nakon izvršene građanske dužnosti.
Ukupan broj birača registrovanih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biće skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresovanost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zloupotreba, jer je sistem prijavljivanja potpuno digitalizovan.
Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.
Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.
S obzirom na iskustva iz ranijih godina, u odnosu na broj registriranih, uvijek bude znatno manje onih koji i glasaju, tako da je evidentno da se nastavlja trend nezainteresiranosti bh. građana u svijetu za glasanje u domovini.
Zašto je došlo do ovolikog pada zainteresiranosti dijaspore za izbore u domovini u kojoj mnoge od njih još vežu porodične veze i imovina, vlasti u BiH se nikada nisu ozbiljnije bavile.
Proteklih godina bilo je pokušaja da se bh. iseljeništvo animira da u većem broju izađu na izbore, ali to nije polučilo neki značajniji rezultat.
Pokazuju to i podaci u Centralnoj izbornoj komisiji BiH za period od 2002. do 2022.godine. A, oni pokazuju da se za opće izbore 2002. godine registriralo 58.987 birača.
Glasalo je njih 40.566.
Na lokalnim izborima 2004. registriralo se samo 27.462, a glasalo ih je tek 18.864.
Taj broj nije bio puno veći ni na općim izborima 2006. za koje se registriralo 32.441 birač za glasanje putem pošte. Glasalo ih je samo 23.307.
I u naredna četiri izborna ciklusa i to 2008., 2010., 2012. i 2014. godine broj birača iz dijaspore koji su glasali kretao se između 20.000 i 28.000.
Od lokalnih izbora 2016. godine, u odnosu na period prije toga, zabilježen je trend blagog rasta birača iz inozemstva.
Za te izbore registriralo se 63.765 birača, ali je glasalo njih 41.196. U ove podatke nisu ušli oni za općinu Stolac i Grad Mostar.
Prema podacima koje je Raport dobio od CIK-a na općim izborima 2018. godine za glasanje putem pošte registriralo se 76.682 birača. Glasalo je njih 50.252.
Najveći broj birača iz dijaspore u zadnjih deset godina prijavio se za glasanje na lokalnim izborima 2020. godine.
Njih 106.362 su se uredno registrirali za glasanje putem pošte, ali je od toga broja glasalo 55.992.
Na općim izborima 2022. za glasanje putem pošte prijavilo se 63.263 birača, a popunjene listiće CIK-u je vratilo 41.338 birača.
Bosna i Hercegovina je jedna od evropskih zemalja s najbrojnijim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika u zemlji.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH procjena ukupnog broja osoba bh. porijekla u svijetu je oko 2,2 miliona. Ukupan broj iseljenika rođenih u BiH, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 53 zemlje svijeta iznosi oko 1, 8 miliona.
