Katastrofalna zima za zvorničke pčelare: Gubici i do 100%, varoa uništava društva (FOTO)
Zvornički pčelari suočeni su s problemima, proljeće su dočekali sa manjim brojem pčela zbog velikog uginuća, prvenstveno zbog neblagovremenog suzbijanja varoe.
Bolest izaziva krpelj koji napada pčelinje leglo i odrasle pčele i pričinjava ogromnu štetu. Jedna varoa radilici smanjuje masu za oko 10 procenata, a životni vijek na oko 20 umjesto 35 do 40 dana. Tijana Mihić Aćimović imala je gubitke oko 15 odsto, a ostali članovi Udruženja pčelara “Bagrem” pretrpjeli su i petostruko veće štete.
– Jesen i zima je bila jako pogubna za pčele, veoma mnogo pčelara iz mog udruženja imalo je ogromne gubitke čak i do sto odsto su bili gubici, ali eto dobili smo od gradonačelnika neki vid podsticaja pa ćemo to da pretvorimo u rojeve i da nadoknadimo donekle te gubitke. Pojavilo se na tržištu dosta lijekova koji bi trebalo da liječe varou, ali to nije bilo moguće, zatim u jednom periodu sezone nastala je velika suša, pčele nisu imale dovoljno polena nisu se zimske pčele razvile kako treba i one su prije vremena uginule. Jednim dijelom greška pčelara je što nismo prepoznali na vrijeme da bi adekvatno odreagovali, ali šta je tu je… Pčele koje su izašle iz zime izašle su jako slabe, potrebna je prihrana pogačama, a u narednom periodu kad bude lijepo vrijeme treba pčele okrenuti za 180 stepeni – objašnjava Tijana Mihić Aćimović, predsjednica Udruženja pčelara “Bagrem” Zvornik.
Pčelari imaju pune ruke posla u narednom periodu kako bi pomogli pčelama u proljećnom razvoju. Petar Petrović iz Pilice imao je do 25 odsto gubitaka u 200 košnica koje su raspoređene na 4 lokacije, a seli ih i na medonosne paše na planinu.
– Neka društva koja su prije zimovala, slabija društva, ove godine nisu mogla da zimuju, razlog je zato što nije othranjena ta zimska pčela kako treba nedostatak polena i to je to. Pčelinja društva će za bagrem kod mene biti posebno pripremljena, ta društva koja su slabija neće ići u proizvodnju bagremovog meda, nego ćemo pojačavati neka društva koja će ići samo za med – kaže Petar za portal InfoBijeljina.
Bagrem je lani cvjetao oko 20 aprila, a ove godine se očekuje oko prvog maja. Pčelari se nadaju da će pčele uspjeti da se adaptiraju i pojačaju društva da bi mogle da prikupe bagremov med. Mnogo očekuju i od brendiranja majevičkog meda koje je završeno lani.
– Majevički med ustvari je doktorat Selme Kunić koji je nama svima donio nešto dobro. Ona član Udruženja “Nektar” iz Tuzle, pričali smo o kvalitetu meda i ona je došla na ideju da radi analize meda sa ovog područja. Svaki ima nešto posebno u odnosu na druge. Dobila je podsticaj EU i počela da radi na brendiranju. Naredni korak je promocija i otvaranje punionice meda – pojašnjava Tijana Mihić Aćimović, predsjednica Udruženja pčelara “Bagrem” Zvornik.
Istraživanja pokazuju da se čak 70 od 100 uzoraka meda pokaže kao falsifikat, pa je brendiranje meda ključan korak u zaštiti proizvođača i kupaca. Proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je zanat koji se uči u jednoj sezoni, a relativno mala ulaganja mogu se brzo vratiti, zato se sve više stanovnika sa područja Zvornika posvećuje pčelarstvu. Bagremova paša je izdašna, pa uz znanje, ljubav i odgovornost mogu da ostvare siguran prihod za porodicu. Iz budžeta grada Zvornika lani je izdvojeno oko 60.000 maraka za podršku pčelarskoj proizvodnji, što planiraju i ove godine.
