Lovačka udruženja trpe ozbiljne štete zbog nedorečenosti u Zakonu o lovstvu, jer istovremeno plaćaju i polise osiguranja i moraju da nadoknade štetu koju u saobraćajnim nesrećama prouzrokuje divljač.
Uprkos tome što Lovački savez Republike Srpske ima zaključene osiguravajuće polise sa Dunav osiguranjem, teret naknade štete u brojnim slučajevima pada na lovačka udruženja.
Sekretar Lovačkog saveza RS Živojin Lazić objašnjava za CAPITAL da za to nije odgovorno Dunav osiguranje, već isključivo zakonski nedostaci. On ističe da bi se u trećem kvartalu ove godine pred Narodnom skupštinom RS trebao naći novi Zakon o lovstvu kojim će ti nedostaci biti otklonjeni.
„Ukoliko se saobraćajna nesreća dogodi na dijelu puta koji nije obilježen odgovarajućim znakom upozorenja, onda osiguravajuća kuća nije obavezna da nadoknadi štetu, već to pada na teret lovačkog udruženja na čijoj teritoriji se dogodila nesreća“, objašnjava Lazić.
On ističe da zakon o lovstvu definiše da u nelovne površine spadaju naselja, plantaže, groblja, aerodromi, te javni putevi i da za štetu koju na tim površinama eventualno načini ili prouzrokuje divljač odgovara njihov titular.
„Međutim, zakon nije dovoljno precizan upravo kada su u pitanju javni putevi, tako da naknada štete u brojnim slučajevima pada na teret Lovačkog saveza, odnosno lovačkih udruženja“, kaže Lazić.
Iz Dunav osiguranja kažu da su od početka ove godine po polisi zaključenoj sa Lovačkim savezom RS zaprimili 33 odštetna zahtjeva.
„Procijenjena visina odštetnih zahtjeva još uvijek nije utvrđena zato što su zahtjevi u fazi obrade, a do sada su isplaćene dvije štete u visini ugovorene sume“, kaže za CAPITAL direktor Direkcije za štete Dunav osiguranja Radovan Majkić.
Prema njegovim riječima, predmetnom polisom osiguranja pokrivene je šteta učešćem divljači i definisani određeni slučajevi u kojima osiguravač nije u obavezi nadoknaditi štetu.
„Osiguravač nije u obavezi nadoknaditi štetu ukoliko lovačko udruženje koje gospodari lovištem, uz ceste koje prolaze lovištem nije obezbijedilo postavljanje znakova upozorenja, odnosno znak opasnosti koji upućuje na mogućnost izlijetanja divljači na cestu“, precizira Majkić.
S druge strane, Živojin Lazić kaže da javno preduzeće „Putevi RS“ odrečno odgovara na zahtjev LSRS da se na određenoj dionici puta postavi znak upozorenja „divljač na putu“.
„Mi jednostavno dobijemo odgovor da nismo mjerodavni da određujemo gdje treba da se postavljaju saobraćajni znakovi. Time se praktično daje prostor osiguravajućim kućama da izbjegnu naknadu eventualne štete, a zbog nedorečenosti u zakonu o lovstvu, ta šteta na kraju pada na teret lovaca. To nije u redu, jer bi titular nelovne površine trebao da nadoknadi štetu. Upravo zbog tih mogućnosti dvojakog i različitog tumačenja mi zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS učestvujemo u izradi novog zakona o lovstvu koji bi te nedorečenosti trebale da budu otklonjene“, kaže Lazić.
On ipak ističe da je ugovor sa Dunav osiguranjem uveliko pomogao LSRS da smanje visinu naknade šteta koje su im fakturisane.
„LSRS je ranije dolazio u situaciju da plaća štetu koju su po svim zakonima bili dužni da plate „Autoputevi RS“. Sada u slučaju saobraćajke na autoputu sav posao odrade ljudi iz Dunav osiguranja i štetu nadoknađuju „Autoputevi RS“, dok je ranije zbog propusta u njihovim stručnim službama to znalo ići na teret lovačkih udruženja“, objašnjava Lazić.
On ističe da polisa osiguranja koju je LSRS sklopio sa Dunav osiguranjem pokriva i osiguranje od smrtnih posljedica ili invalidnosti usljed nesrećnog slučaja za više od 20.000 lovaca u Republici Srpskoj.
Autoputevi RS
Sekretar Lovačkog saveza RS Živojin Lazić kaže da je u odnosu na „Puteve RS“ u slučaju „Autoputeva RS“ situacija potpuno jasna.
„Javno preduzeće „Autoputevi RS“ odgovara za štetu u slučaju da neko na autoputu udari divljač, zato što su „Autoputevi RS“ dužni da obezbijede zaštitnu ogradu. Znači, ako se neka životinja provuče ili probije kroz zaštitnu ogradu, za to su odgovorni „Autoputevi RS“, kaže Lazić.
