Dvije brane iznad grada Darne na istoku Libije, koje su pukle i izazvale poplave s hiljadama žrtava, gradile su jugoslavenske kompanije. Brane izgrađene, sada već dalekih 1970-ih vjerojatno su veoma loše održavane. Prema posljednjim procijenama, ova katastrofa u Libiji je odnijela oko 20 hiljada ljudskih života.
Također, lokacija samo kilometar iznad grada nije bila adekvatna za ovakav arhitektonski poduhvat.
Grad Darna u prošlosti je često doživljavao poplave i zato je vlada odlučila izgraditi brane kako bi ga zaštitila. Velike poplave oštetile su grad na ušću 1941., 1959. i 1968. godine, a one iz 1950-ih bile su najrazornije. Razorna poplava je odnijela ovih dana preko 20 hiljada života, a užasavajući snimci poplave kruže internetom.
This is so scary😨😥
Pray for Libya 🇱🇾 🙏 #Libya #LibyaFloods pic.twitter.com/U14u53EfPE— Lemonade🍋 (@aest_avenger) September 14, 2023
Šezdesetih godina prošlog stoljeća je nastala studija koja je predlagala izgradnju brana, u čiju realizaciju se vrlo brzo krenulo. Poplave iz 1986. godine su nove brane savladale i voda nije stigla do grada.
#Libya wipe out quarter of city. Officials say more than 5000 death. Especially the city #Derna is seriously damaged.
#StormDaniel wrought across Europe and now Africa. Even worst devastation.#Flood #LibyaFloods #disaster #storm pic.twitter.com/5LCS8DExE4
— normalcy (@Itsnormalthat) September 13, 2023
Gornja brana imala je kapacitet od 1,5 miliona kubika vode, dok je druga imala kapacitet do 22 miliona kubika vode.
Nekada jugoslavenska, danas srbijanska kompanija Hidrotehnika-Hidroenergetika na svojoj web stranici navodi da je između 1973. i 1977. izgradila dvije brane i velik broj objekata poput tunela, crpnih stanica i rezervoara u regiji Darna.
Sve je trebalo poslužiti za navodnjavanje i opskrbu vodom grada i okolnih sela, ali i sprečavanje poplava.
The scene of the dam after the flood in Derna.#Libya #Flood #derna pic.twitter.com/dT6fAZmmZ6
— JournoTurk (@journoturk) September 11, 2023
Dogradonačelnik Darne je priznao da se brane nisu održavale od 2002. godine. Gnjev javnosti potakle su tvrdnje na društvenim mrežama da su sredstva namijenjena održavanju brane preusmjerena u druge svrhe. Stručnjak za brane Muhammad Ahmad kritizirao je u libijskim medijima “sigurnosni haos i sporost libijskih vlasti” u pogledu sigurnosnih mjera.
#FloodInLibya#LibyaFloods#Libya
May Allah subhan u wa ta'ala ease problems of the one who lost their owns,property and became houseless.
Ya Allah Reham farma. pic.twitter.com/dMRbcwpzOz— itsMe (@sadiqueanj) September 12, 2023
Prema mišljenju stručnjaka, najvjerojatniji scenarij proboja brane je postupno urušavanje najprije gornje, a potom i donje brane. Ekstremne padavine i način izgradnje brane pridonijeli su katastrofi. Libijske brane su napravljene od materijala dostupnih u regiji, tj. gline i kamenja.
Prema riječima Dragana Savića, stručnjaka s kojim je razgovarao BBC, ova vrsta nasipa se ne prelijeva, ali se nakon nasipanja, za razliku od betonskih, često uruši.
