Sud BiH izrekao je dvije presude za ratne zločine koji su se dogodili na području Bratunca i Srebrenice. Saša Cvetković je dobio 12 godina zatvora zbog počinjenih teških ratnih zločina dok je Milan Bogdanović oslobođen po svim tačkama optužnice. U nastavku prenosimo tekstove BIRN.ba o izricanju presuda.
Sud BiH je nepravosnažno osudio Sašu Cvetkovića na 12 godina zatvora zbog ubistva i silovanja civila romske i bošnjačke nacionalnosti na području Srebrenice i Bratunca u ljeto 1992. godine.
Sudsko vijeće je osudilo Cvetkovića za ubistvo Alage i Mejre Halilović, civila romske nacionalnosti, u mjestu Kolonija kod Srebrenice, kao i za silovanje dvije osobe počinjeno u junu 1992. u Bratuncu.
“Vijeće je zaključilo da je krivičnopravne radnje optuženi poduzeo nad civilima koji uživaju zaštitu, a ni Odbrana nije sporila njihov status. Alaga i Mejra Halilović su bili civili romske nacionalnosti, starije životne dobi s invaliditetom, koji su živjeli u Koloniji. Nalazili su se kod svoje kuće, nisu bili naoružani, niti pripadnici vojne formacije”, naveo je predsjedavajući Sudskog vijeća Staniša Gluhajić.
Govoreći o statusu silovanih osoba, sudija je rekao da je E.K. bila maloljetna, dok je R.D. imala nepunih 20 godina, te je Vijeće našlo nespornu činjenicu da nisu učestvovale u neprijateljstvu i bile su civili.
Sudija Gluhajić je kazao da iako ne postoji dokaz da je optuženi bio pripadnik vojske, iz iskaza svjedoka proizilazi da je bio uniformisan i naoružan automatskom puškom.
Gluhajić je dodao da su brojni svjedoci govorili o ubistvu Alage i Mejre Halilović, te da je zaštićeni svjedok “A” rekao da je vidio kako optuženi iz automatske puške puca u Alagu, a potom u nepokretnu staricu Mejru. Sudija je naveo da iz materijalne dokumentacije proizilazi da tijela ubijenih nikada nisu pronađena.
Da je optuženi počinio silovanje dvije osobe, Vijeće je našlo iz iskaza oštećenih, koje su poznavale optuženog, te su na, kako je rekao sudija, jasan, detaljan i uvjerljiv način opisale događaj. Sudija Gluhajić je naveo da sud nije prihvatio iskaz optuženog da kritične prilike nije bio u Bratuncu, jer je u suprotnostima s izjavama ostalih svjedoka.
“Prilikom odmjeravanja visine kazne, Vijeće je imalo u vidu sve okolnosti. Od olakšavajućih je cijenjeno da je djelo počinio kao mlađi punoljetnik, kao i da nije osuđivan i da je porodični čovjek, dok je kao otežavajuće cijenilo da je krivično djelo počinio nad starijim i nemoćnim civilima, kao i da je jedna od silovanih osoba bila maloljetno lice, koja je u vrijeme počinjenja djela imala nepunih 16 godina”, rekao je sudija Gluhajić.
Presudom je, kako je kazao sudija, djelimično usvojen imovinskopravni zahtjev oštećene E.K., te je optuženom naloženo da joj isplati 15.000 KM zbog pretrpljene boli. Druga oštećena R.D. se presudom upućuje na parnicu jer se nije izjasnila o visini naknade.
Cvetković, koji se nalazi u pritvoru, nije prisustvovao izricanju presude zbog zdravstvenih razloga.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe. Prenio je Birn.ba.
Sud BiH oslobodio je Milana Bogdanovića optužbi za zločine počinjene u vrijeme napada srpskih snaga na Srebrenicu u julu 1995. godine.
Vijeće je zaključilo da Tužilaštvo nije izvelo dovoljno dokaza u vezi s ubistvima, prisilnim preseljenjem, nezakonitim zatvaranjem i prisilnim nestancima.
Bogdanović je oslobođen optužbe da je, kao nekadašnji komandir Šeste čete Posebnih jedinica policije (PJP) Stanice javne bezbjednosti (SJB) Zvornik, odgovoran za zarobljavanja muškaraca Bošnjaka i njihovo odvođenje na razne lokacije, te omogućavanje drugima da ih zlostavljaju i ubijaju.
“Nijedan svjedok nije vidio ni čuo da je optuženi preduzeo neku radnju iz optužnice niti da je naredio pripadnicima Šeste čete nešto tako, odnosno Tužilaštvo nije dokazalo da su pripadnici te čete učestvovali u zarobljavanju, sprovođenju i omogućavanju drugima da ubijaju muškarce”, rekla je predsjedavajuća Sudskog vijeća Vesna Jesenković.
Bogdanović je oslobođen i druge tačke optužnice, koja ga je teretila da je, kao bivši komandir Policijske stanice u Skelanima, odgovoran za zatvaranje i nestanak bošnjačkih civila.
On je optužen da je nadzirao pripadnike čete koji su učestvovali u zarobljavanju Bošnjaka nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine. Tužilaštvo ga tereti da je učestvovao u progonu – ubistvima, prisilnim premještanjem, zatvaranjem i nestankom civila.
Na ovu presudu je dozvoljena žalba.
(Birn.ba)
