Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Bosni i Hercegovini, što iznosi oko 54 posto svih umrlih u našoj zemlji.
Na neslavnom prvom mjestu, prema riječima doc. dr. med. sc. Elmira Jahića, načelnika Klinike za invazivnu kardiologiju Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla, je akutni infarkt miokarda na koji otpada više od 20 posto svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti.
– To su nažalost, pogubni podaci. Posljednjih godina kod nas nisu napravljeni nikakvi pomaci kako bi se smrtnost od kardiovaskularnih bolesti smanjila ili stavila pod kontrolu. U drugim, razvijenim zemljama taj broj značajno opada. U zemljama zapadne Evrope postoje ozbiljni preventivni programi koji daju odlične rezultate. Kao prvo, na prevenciji moraju raditi svi segmenti društva, a ne samo zdravstveni sistem. Pod dva, pacijenti koji spadaju u rizičnu grupu, poput hipertroničara i dijabetičara, moraju imati adekvatan tretman.
Treće i nimalo važnije, je to da smo jedina zemlja u regiji koja još nije razvila mrežu za tretman akutnog infarkta miokarda po sistemu poznatijem u narodu kao “zlatni sat”, odnosno da su svim građanima u BiH dostupni interventni centri u kojima se izvode tzv. primarne perkutane koronarne intervencije u tretmanu akutnog infarkta srca. To znači da svakom pacijentu, u roku do dva sata, treba biti dostupan interventni centar, kada se može uraditi urgentna koronarografija i implantirati stent u oboljelu koronarnu žilu – ističe Jahić na početku razgovora za Faktor.
Šta bismo trebali uraditi kako bi se smanjio broj oboljelih?
– Problemu treba pristupiti multifaktorijalno. Prevencija je broj jedan, a to znači raditi na osvješćivanju stanovništva da su fizička aktivnost i higijensko – dijetetske mjere prehrane itekako važni, da je pušenje pogubno za zdravlje, ali i da ništa manje važna nije i kontrola nekih bolesti koje značajno doprinose smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, kao što su dijabetes i hipertenzija. BiH je na neslavnom prvom mjestu u Evropi po neliječenoj hipertenziji, jer 90 posto pacijenata, koji se liječe kod naših doktora, nisu postigli ciljne vrijednosti krvnog pritiska. Svega pet do deset posto pacijenata hipertroničara, nakon ordinirane terapije, imaju regulisan pritisak, a ne zaboravimo da je visok krvni pritisak, uz šećernu bolest, jedan od temeljnih uzroka koji dovodi do morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti.
Za rješavanje ovakvih problema potreban je studiozan pristup, novac, ljudski resursi.
– Naravno! Zdravstveni centri u Tuzli, Sarajevu i Mostaru u značajnoj mjeri, uglavnom se sami bore. Nismo podržani finansijski, niti u ljudskim resursima, te u još nekim drugim segmentima. Radi se o bolesti od koje se pojedinačno najviše umire u našoj državi, a mi prema tom problemu nemamo adekvatan tretman. Struka se nažalost ne pita, ne pitaju se ljudi koji svakodnevno rade sa pacijentima. Ako imate bolest od koje se najviše umire, logično bi bilo da se finansijska sredstva, ali i pažnja kompletne javnosti usmjeri ka tome, a ne da sve to odlazi prema nekim granama medicine i postupcima, po sistemu – “ko bolje izlobira u medijima i parlamentima”.
Nije nikakva tajna da nam fali i kardiologa.
– Slovenija, koja ima oko dva miliona stanovnika, ima oko 100 interventnih kardiologa koji rade procedure, kao što su koronarografija i implantacija intrakoronarnih stentova. BiH, koja trenutno ima više od tri miliona stanovnika, nema ni 30 interventnih kardiologa. Postoje razlozi zašto ljudi nisu motivirani da rade ove procedure. S druge strane, imamo slučajeva da su kolege, koje su to radile, zbog neadekvatnog feedbacka napustili ovu vrstu medicine, i bave se nečim što je puno ugodnije i lakše i za njihovo zdravlje.
Šta onda možemo očekivati u narednim godinama?
– Na čelu sam centra koji godišnje uradi najviše implantacija stentova i koji ima najviše tzv. primarnih perkutanih koronarnih intervencija. Nisam informisan da neko nešto radi kako bi se poboljšalo ovo stanje. Mi smo putem Udruženja kardiologa BiH nekoliko puta apelirali na nadležne, ali nismo dobili odgovor.
Broj srčanih bolesti u drastičnom je porastu čak i među mladima. Kako to tumačite?
– Više je uzroka, ali ono što treba naglasiti je to da sve više mladih živi nezdravim životom. Odsustvo fizičke aktivnosti, uz konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, doprinosi ranom nastanku ateroskleroze, kao osnovnog faktora u nastanku kardiovaskularnih bolesti. Tu je i značajan broj tzv. iznenadne srčane smrti, kojoj je najčešće uzrok nejasan, ili je posljedica malignih aritmija koje dovode do pogubnih rezultata. U posljednje vrijeme bilježimo i tzv. “kokain inducirane infarkte miokarda” koji su posljedica uzimanja narkotika. Sve to doprinijelo je nepovoljnoj slici.
Ko su najčešći kandidati za bolesti srca i visokog pritiska?
– To su hipertroničari, dijabetičari, gojazni, pušači, osobe koje potiču iz porodica koje su opterećene kardiovaskularnim oboljenjima, oni koji žive nezdravim životom, u smislu odsustva fizičke aktivnosti, te oni koji se nezdravo i nepravilno hrane.
Kada je najbolje vrijeme početi sa redovnim i temeljetim pregledima srca, i koliko često to treba raditi?
– Zavisno da li osoba ima neke od navedenih riziko faktora s jedne strane, ali i kontrole s druge strane, trebaju biti češće, ozbiljnije, serijoznije. Moje iskustvo je da su osobe, koje vode računa o svom načinu života, odgovornije i posvećenije svom zdravlju. Dakle, postoje oni koji se odgovorno odnose prema svom zdravlju, i oni koji o tome ne vode računa. Nažalost, najviše novca u zdravstvu upravo se troši na one koji se bahato odnose prema svom zdravlju.
Ako je neko u našoj familiji imao infarkt ili neko drugo oboljenje srca, znači li to da ćemo se i mi susresti sa tim zdravstvenim problemom ili smo samo u povećanom riziku?
– Kod takvih osoba postoji povećan rizik od nastanka nekog od kardiovaskularnih bolesti. Ako je nekoliko članova porodice i šire familije (tetke, amidže) u 50-tim ili 60-tim godinama doživio srčani ili moždani udar, postoji veća vjerovatnoća da ćemo i mi oboljeti od neke kardiovaskularne bolesti.
Može li se redovnim kontrolama to izbjeći?
– Ne može se sve preduprijediti, ali redovnim kontrolama, prije svega kod ljekara porodične medicine, interniste, a ako je potrebno i kod kardiologa, zdravim životom, redovnim provođenjem laboratorijskih tekstova (lipidni status masnoće), bolest se može na vrijeme otkriti, a onda i adekvatno tretirati.
Koji su simptomi srčanog oboljenja i kada se treba javiti kardiologu?
– Obično dvije trećine pacijenata (od 50 do 70 posto osoba), koji dožive srčani udar, imaju koronarnu bolest, odnosno prije toga imali su anginu pectoris, što je znak suženih koronarnih arterija. Kao posljedica toga, pri povećanom fizičkom naporu, dolazi do tzv. angine, odnosno bola iza grudne kosti, pritiska, otežanog disanja, ponekad nedostatka daha, ubrzanog zamaranja. Dakle, dvije trećine pacijenata, koji dožive srčani udar, već prije toga imali su neke simptome koji su upućivali da se radi o koronarnoj bolesti. No, jedna trećina pacijenata ne osjeća nikakve simptome. Imaju tegobe karakteristične za akutni infarkt srca, u smislu jakog bola ili stezanja iza grudne kosti, koji može biti lociran samo iza grudne kosti, a koji se može širiti u lijevu ruku (trnjenje), u vilicu, a ponekad i u desnu ruku. Nekad pacijenti ne osjete nikakvu bol, nego se javi opšta slabost, osoba se preznoji, nekad se uoči visok pritisak, a nekad je on nizak. Dakle, vrlo je široka paleta simptoma koje pacijenti mogu osjetiti u trenutku nastanka akutnog infarkta srca. Naravno, ove tegobe mogu da budu vezane i za druge zdravstvene probleme, ali ako traju duže od 15, 20 minuta važno je što prije otići do najbliže ambulante.
Koje su mjere prevencije najučinkovitije kako bismo očuvali zdravlje srca kod zdravih osoba?
– U visokorazvijenim zemljama to počinje već u školama, gdje se vodi briga šta djeca jedu, kreiraju se navike redovne fizičke aktivnosti. U zapadnim zemljama puno se pješači, puno ljudi na biciklima odlazi na posao. Vode se značajne kampanje o štetnosti pušenja koje uništava krvne sudove. Primarna medicina drži pod kontrolom dvije vrlo opasne bolesti – dijabetes i hipertenziju.
Koji je, po Vašem mišljenju, od svih nabrojanih faktora najpresudniji za nastanak srčane bolesti?
– Teško je izdvojiti jedan, ali rezultati trogodišnjeg istraživanja, u kojem sam i ja učestvovao, pokazali su da hipertenzija zauzima prvo mjesto, jer 58 posto pacijenata, koji su doživjeli akutni infarkt miokarda, imali su povišen krvni pritisak, a slijede ga šećerna bolest i pušenje.
Šta je uzrok tome da je stres najveći okidač za srčane bolesti?
– Upravo tako, stres je okidač, jer ga nauka još uvijek ne smatra faktorom rizika. Nezdrav način života, kako u fizičkom, tako i u mentalnom i duhovnom smislu, dovodi do disbalansa u organizmu, koji onda vodi do nastanka kardiovaskularnih, ali i malignih oboljenja.
Koliko ljudi preživi teške operacije srca?
– Prema informacijama kojima raspolažem, kada je riječ o operativnim zahvatima, BiH ne zaostaje za svjetskom statistikom, barem kada je riječ o broju smrtnosti i komplikacijama koje mogu nastati.
Pacijenti koji boluju od visokog pritiska često razmjenjuju iskustva u vezi sa lijekovima koje uzimaju. Da li postoje bolji ili lošiji lijekovi, i po kom kriteriju se oni propisuju?
– Prošle godine na Evropskom kongresu kardiologa date su smjernice za tretman hipertenzije. Važno je svakom pacijentu prići individualno, izabrati najbolju terapiju, odrediti najbolju dozu i kombinaciju. Od 70 do 80 posto pacijenata treba najmanje dvojnu, odnosno trojnu terapiju, dakle, oni ne uzimaju samo jedan antihipertenziv. S druge strane preporučuje se tzv. “singel pill” koncept u smislu da se ovi lijekovi nalaze u jednoj tableti. Na našem tržištu postoji nekoliko proizvođača koji nam nude tzv. “fiksne kombinacije” anti dva ili čak tri hipertenziva, koji su se pokazali puno efikasnijim u tretmanu hipertenzije. Pacijent je time puno komotniji i olakšava mu se postupak liječenja.
Treba li imati kod kuće u svojoj apoteci neke lijekove za slučaj “ne daj Bože” kada je srce u pitanju?
– Ako pacijent već uzima terapiju, po preporuci interniste ili kardiologa, može se konsultovati sa svojim ljekarom, da, ukoliko mu poraste krvni pritisak, uzme još jednu dozu lijeka, ili ako osoba ima anginu pectoris, da uzme nitroglicerin pod jezik ili putem pumpice. Preporučivati terapiju u tretmanu srca, na osnovu toga šta komšija uzima, bez ozbiljnog pregleda, nije preporučljivo, jer srce je osjetljiv organ.
Izvor: Faktor
