Respiratorne infekcije su najčešći razlog hospitalizacije na dječijim odjeljenjima u periodu jesen-zima-rano proljeće. Najčešći razlog hospitalizacije su akutne infekcije gornjih i donjih disajnih puteva i pneumonije (upala pluća), o ovom aktuelnom zdravstvenom problemu za javnost je govorila Dr Ivana Prodanović – specijalista pedijatrije – pulmolog zvorničke bolnice:
Kod beba najčešće su virusne infekcije malih disajnih puteva-bronhiolitisi, koji su u većem procentu blažeg kliničkog toka i prolaze za 7-10 dana. Problem može nastati ako je beba mlađa od tri mjeseca, ako je prijevremeno rođena ili ima pridružene bolesti, npr urođenu srčanu manu ili anomalije disajnih puteva.
PREHLADA ILI NAZEB
Kod veće djece najčešće su zastupljene akutne respiratorne infekcije blažeg kliničkog toka, koje počinju postepeno sa blago povišenom temperaturom, malaksalošću i smetnjama u vidu pojačane sekrecije iz nosa i osjećaja grebanja u grlu, a mogu se ponavljati više puta godišnje. Ova bolest u narodu je poznata kao prehlada ili nazeb. Traje 3-5 dana, liječi se u kućnim uslovima pojačanim unosom tečnosti, mirovanjem, lijekovima za snižavanje povišene temperature, toaletom nosa fiziološkim rastvorom ili kapima koje smanjuju otok sluznice nosa.
Antibiotici u ovom slučaju nisu od pomoći.
GRIP
Za razliku od prehlade, grip ima težu kliničku sliku, počinje naglo, istovremenom pojavom visoke temperature od 38-40 C, glavoboljom, bolovima u mišićima, izrazitom iscrpljenošću, a kasnije i pojavom tegoba od strane respiratornih organa.
Kod male djece češći su proliv i povraćanje.
Kod gripa visoka temperatura se može održavati i do 10 dana, a pacijent je nakon preležane bolesti češće iscrpljen 2-3 nedjelje.
Grip ima i češće komplikacije (upala pluća, sinusa, srednjeh uha).
Na odjeljenju pedijatrije naše ustanove u posljednje 2-3 nedjelje imamo porast broja oboljele djece sa kliničkom slikom gripa.
KADA DIJETE ODVESTI NA PREGLED?
Većina respiratornih infekcija ima blažu kliničku sliku i zahtjeva liječenje u kućnim uslovima. Ako dijete ima blago povišenu temperaturu, te je dijete raspoloženo u periodima kada nema povišenu temperaturu i ne odbija hranu – nema mjesta panici i liječenje je simptomatsko.
U slučaju da se temperatura održava duže od tri dana, potreban je pregled pedijatra koji će na osnovu opšteg stanja djeteta i pregleda odlučiti da li su potrebne dopunske analize i eventualno upućivanje na bolničko liječenje.
U slučaju da dijete ima povišenu temperaturu koja ne može da se obori antipireticima, da odbija tečnost/hranu, da je blijedo ili nezainteresovano za okolinu, ima povraćanje/proliv ili otežano/ubrzano disanje, postoje jasne indikacije za bolničko liječenje.
PREVENCIJA
Smanjiti učestalost obolijevanja znači pojačati mjere prevencije. To se prvenstveno odnosi na ličnu higijenu: redovno pranje ruku toplom vodom i sapunom, korištenje zaštitnih maski, češće provjetravanje prostorija, izbjegavanje boravka u prostorijama gdje se nalazi veći broj ljudi, kao i kontakta sa zaraženom osobom, povećan unos tečnosti, pravilna ishrana, boravak na otvorenom i kvalitetan san.
Zahvaljujemo se dr Ivani Prodanović, specijalisti pedijatrije – pulmologu, za izdvojeno vrijeme, detaljno objašnjenje i informacije koje su svakom roditelju od velikog značaja.
