Banjsko-zdravstveni turizam u Srebrenici ima dugu tradiciju koja je nastala prije svega valorizacijom ljekovitih mineralnih izvora Gubera. Zahvaljujući jedinstvenim i veoma izdašnim prirodnim bogatstvima, u Srebrenici se od najstarijih vremena mineralna voda Gubera koristila kao lijek.
Pretpostavlja se da su srebreničke mineralne izvore koristili Iliri za liječenje kožnih oboljenja još prije dolaska Rimljana na ove prostore. Prve pisane tragove o mineralnim izvorima kod Srebrenice napravio je turski putopisac Evlija Čelebija u 17. vijeku, putujući kroz BiH.
Godine 1886. izvršena su prva naučna istraživanja mineralnih izvora na području opštine Srebrenica, kada su bečki istraživači zabilježili postojanje 48 mineralnih izvora. Posebnu pažnju austrougarskog istraživača prof. dr Ernesa Ludviga privukla je voda sa izvora Velikog ili Crnog Gubera, čija je analiza predstavljala odličan spoj minerala za liječenje anemije.
Na bazi prvih naučnih istraživanja zdravstvenih vrijednosti srebreničkih mineralnih izvora, krajem 19. vijeka austrougarska firma “Henrik mattoni” izvršila je prvu kaptažu i počela sa eksploatacijom i flaširanjem vode kao lijeka za klinike u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, zatim je izvožena u Veliku Britaniju, Dansku, Holandiju, Švedsku i Ameriku. Poslije povlačenja austrougarske monarhije i nepovoljnih ekonomskih prilika između svjetskih ratova, kako u cijeloj BiH tako i Srebrenici, stagniraju značajniji projekti.
Poslije Drugog svjetskog rata, naučna istraživanja o kvalitetu srebreničkih mineralnih izvora nastavljaju jugoslovenski stručnjaci: Miholić, Blažević, Ciglar i Marie, čiji se rezultati istraživanja umnogome slažu sa prethodnim analizama. Njihovi zajednički rezultati glase: “Mineralni izvori banje Crni Guber po svom sastavu predstavljaju jedinstven skup minerala u optimalnom odnosu, koji podjednako djeluju kod anemičnih stanja i nakon 10 dana pijenja znatno se povećava broj crvenih krvnih zrnaca”.
Indikativna je za anemije nastale uslijed velikog gubitka gvožđa, neurovegetativne smetnje, kožna i reumatska oboljenja. Kontraindikativna je za bolesti jetre, žuči, bubrega i sve akutne zarazne bolesti.
Uslijed neospornih ljekovitih svojstava izvora Gubera i ukazane potrebe poslije Drugog svjetskog rata, 1951. godine otvoreno je lječilište Guber, a prvi ljekar je bio dr Ante Marić, koji u lječilištu radi sve do marta 1961. godine.
Glavni objekat lječilišta bio je hotel “Beograd”, ali i hotel “Partizan”, koji je podignut 1953/1954. godine.
Organizacijom naučne konferencije istraživača iz Jugoslavije, 1956. godine u Srebrenici se dodatno aktualiziraju i dobijaju na značaju ljekoviti izvori Gubera. Na ovoj konferenciji donijeta je i historijska odluka da se voda sa izvorišta Velikog Gubera proglasi ljekovitom vodom, te nakon toga počne eksploatacija i flaširanje od strane kompanije “Bosnalijek”. Guber voda se od tada mogla kupiti u svim apotekama.
Kao rezultat međusobne saradnje prof. dr Bulića iz Beograda i prof. dr Zimonjića iz Sarajeva, u Srebrenici je 1961. godine otvoren stacionar sa 50 postelja u banji pod nadzorom sarajevske klinike. Puni procvat lječilišta dogodio se 1967. godine kada dolazi do povećanja smještajnih kapaciteta, broja zaposlenih, izgradnje programa dugoročnog prostornog razvoja banje Guber, sa novim stacionarom i svim potrebnim sadržajima. Broj gostiju za 10 godina višestruko se uvećao, od čega je imala interes cijela lokalna zajednica i stanovništvo.
Najsvježija istraživanja Guber vode sa izvorišta Velikog Gubera obavljena su 2002. i 2003. godine za potrebe izrade magistarskog rada dr Almira Pašagića na temu “Korekcija hipokromne anemije Crnim Guberom“, gdje je dokazana superiornost Guber vode u odnosu na postojeće medikamente.
Izvor Veliki Guber – liječenje anemije
Izvor Ljepotica – liječenje akni na licu i drugih dermatitisa
Izvor Sinus voda – liječenje rinitisa, sinusitisa
Izvor Mali Guber – liječenje parazitoza u crijevima
Izvor Kožna voda – liječenje psorijaze, dermatitisa, bradavica
Ljekoviti izvori Gubera u Srebrenici svojom mineralnom specifičnošću i rijetkošću predstavljaju balneološku atrakciju, zbog čega uvijek ima značajnije zdravstvene vrijednosti u odnosu na druge banje, među kojima je na zdravstveno-turističkom tržistu lako prepoznatljiva. Pošto je ova banja po svom mineraloškom sastavu jedinstvena, onda je jasno kakva je njena uloga u banjsko-zdravstvenom turizmu.
Poslije dr Marića, najviše na razvoju banje Guber radio je dr Rajko Lončarević (1929-2002), ljekar iz Bratunca. Došao je u banju Guber 1972, i tu se zadržao do 1990. godine, kada je otišao u penziju. On je bio upravnik medicinskog dijela banje, nastavio je dobru saradnju sa institutom na Ilidži, odakle su dolazili ljekari konsultanti, na čelu sa prof. dr Tišma Ratomirom koji je radio na popularizaciji banje Guber i njenoj afirmaciji. U vrijeme dr Lončarevića napravljen je savremeni stacionar “Argentarija” sa svim potrebnim sadržajima. Dr Lončarević je dao pečat razvoju banje i banjskog turizma u Srebrenici. Od ljekara koji su radili u tom periodu u banji Guber i doprinijeli njenom razvoju su i dr Bogdanović i dr Gačić, a poslije 1980. godine i dr Peđa Lončarević, spec. fizijatar, dr Božica Bjelaković (Ždrakanović), internista, dr Irfanka Pašagić, neuropsihijatar, kao i dr Tepić.
Anemija sa deficitom željeza i Guber voda
Anemija zbog manjka željeza vrlo je česta u ljudskoj populaciji, osobito kod žena reproduktivne dobi. Prema nekim pokazateljima, 1/3 do čak 1/5 zdravih žena reproduktivne dobi ima smanjene zalihe željeza, dok 10 odsto ima anemiju uzrokovanu manjkom željeza.
Kod žena generativne dobi pojačano krvarenje tijekom menstrualnog ciklusa najčešći je uzrok sideropenije, dok je kod muškaraca i žena u postmenopauzi uzrok sideropenije najčešće krvarenje iz probavnog trakta. Klinička slika anemije uključuje sljedeće simptome: slabost, pojačani umor, otežanu koncentraciju, bljedoću kože i sluznica, zaduha u naporu, vrtoglavicu, zujanje u ušima. Često se javljaju glavobolja i iritabilno ponašanje.
Obično je potrebno 2 do 4 mjeseca terapije kako bi se ispravila anemija, a kako je potrebno popuniti zalihe organizma, terapiju je potrebno nastaviti najmanje 6 mjeseci nakon normalizacije krvne slike. Uobičajena dnevna doza je 150 do 200 mg.
Prvi lijek izbora od strane WHO je preparat Tothema, rastvor tamnobraon boje, karakterističnog mirisa, u ampulama od tamnog stakla, koji sadrži 3 minerala: željezo II-glukonat 50 mg, mangan II-glukonat 1,33 mg i bakar II-glukonat 0,70 mg. Ne preporučuje se alergičnim osobama. Cijena 20 ampula od 10 ml je 20 KM. Terapija traje 3-6 mjeseci.
Mogućnosti budućeg liječenja Guber vodom
1. Leukemija (U Kini se liječi kombinacijom arsena sa vitaminom A)
2. Aplastična anemija
3. Helicobacter Pylori infekcije
4. Psorijaza
5. Dermatitisi – različite etiologije
6. Dijabetičko stopalo – polineuropatija
7. Multipla skleroza
Svjedoci smo događaja iz procesa privatizacije banje Guber i raznih nesporazuma sa jednom posljedicom – Guber banja do danas nije stavljena u funkciju.
Ideju trojice entuzijasta Almira, Radomira i Sulje podržao je načelnik opštine Ćamil Duraković osiguravajući inicijalna sredstva za početak promocije Guber vode, ali i liječenje pacijenata koji boluju od anemije prouzrokovane nedostatkom željeza u krvi, ali i druge vidove anemije.
Naš cilj je da Srebrenica vrati svoj ugled kad je u pitanju zdravstveni turizam, ali i da pomognemo ljudima koji boluju od ove bolesti. Planiramo da u saradnji sa Turističkom organizacijom opštine Srebrenica promovišemo zdravstveni turizam, a u saradnji sa Domom zdravlja u Srebrenici i NVO sektorom, započnemo i liječenje Guber vodom. Koristili bismo sva dosadašnja saznanja i iskustva vezana za liječenje bolesti. Planiramo našim pacijentima raditi neophodne laboratorijske pretrage kako bi se odredila adekvatna terapija. Pretrage za početak radile bi se u saradnji sa laboratorijom u Srebrenici, ali i u Zvorniku jer u Srebrenici nije moguće uraditi sve pretrage. Također planiramo pacijentima koji trebaju piti Guber vodu pakovati u adekvatne boce sa adekvatnim uputama i šemama za upotrebu iste. Na boce u koje ćemo pakovati vodu planiramo uraditi naljepnice sa logom opštine Srebrenica i dijelovima naljepnice koje su bile na bocama u vrijeme Austrijske vladavine u BiH. Cilj našeg projekta je promocija Guber vode kao priznatog lijeka u liječenju sideropenične anemije i opštine Srebrenica kao turističko-rehabilitacionog centra.
(s-srebrenica)
