Mr. sc. Goran Glamuzina, geolog iz Mostara, tvrdi da je kod Neuma pronašao megalitske piramidalne gomile, prahistorijske monumentalne građevine, kiklopske zidine i druge megalitske objekte i do 500 godina starije od najpoznatijeg pronađenog svjetskog megalitskog lokaliteta sa čuvenim kiklopskim zidovima u čuvenoj grčkoj Mikeni.
– Do danas u stručnom arheološkom smislu nažalost nisu sistemski i detaljno istražena više od tri prapovijesna lokaliteta s gradinama i gomilama na širem prostoru Hercegovine. Današnji javno dostupni internetski satelitski preglednici svima znatiželjnima omogućavaju da kristalno jasno vide jednu neporecivu arheološku činjenicu, a to je da područje Hercegovine sadrži neizmjeran broj prapovijesnih tumulusa, te mnoštvo prapovijesnih gradina koji od strane struke doslovno nisu “ni dirnuti” – naveo je Glamuzina na svojoj blog stranici megaliti-hercegovina.
Glamuzina navodi, između ostalog, da u okviru svih takvih kamenih ostataka, ustvari drevnih kamenih građevina, posebno intrigiraju te tzv. gradine, te da mnoge gradine, pa i mnogi tumulusi, predstavljaju “ni manje ni više već prave monumentalne građevine – neporecive ostatke drevnih hramova, svetišta, obrednih kamenih građevina, a na nekim mjestima predstavljaju čak i prave megalitske opservatorije ili drevne zvjezdarnice”.
– Posebno vrijedan arheološki lokalitet predstavlja jedna totalno nepoznata “gradina” koja se nalazi u Neumskom zaleđu kod sela Gradac. Ova gradina predstavlja drevno megalitsko svetište i ustvari jedan pravi drevni prapovijesni opservatorij stariji od 3.600 godina. Do ovog iznenađujućeg otkrića došlo se kroz višestruke obilaske ovog lokaliteta tokom tri mjeseca ove godine – naglasio je Glamuzina.
Glamuzina navodi da brdo Glimač, na kojem se nalaze kameni prapovijesni monumenti, već samim pogledom na njega ispred njegovog podnožja s istočnih, južnih i zapadnih strana, ostavlja “izuzetno upečatljiv vizualni dojam koji podsjeća na kakvu ogromnu prirodnu stjenovitu piramidu”.
Osim arheoloških neprocjenjivo vrijednih zanimljivosti, ova kamena brda oko Neumskog Graca kao i u čitavom Neumskom zaleđu predstavljaju u jedno pravo prirodno-geološko čudo. Glamuzina opisuje i bedeme na brdu Glimač.
– Pregledom ovog bedema jasno se zapazilo kako je građen od relativno velikih do uistinu velikih megalitskih kamenih blokova, koji su na jednoj sekciji zida složeni tako da je na tom mjestu ostavljena kao nekakva šupljina ili komora na čijem je vrhu postavljen jedan ogromni megalitski blok. U ovu komoru unutar megalitskog bedema, čak se može ući i sagnuti poput slučaja kiklopskog zida na Daorsonu, samo što je ovaj kiklopski zid za razliku od Daorsonskog dosta “primitivnijeg” izgleda, no u okviru toga jako je bitno spomenuti naknadno spoznatu činjenicu, a to je da je ovaj kiklopski zid kod Neumskog Graca od onoga već općepoznatoga u Daorsonu stariji i više od 1.000 godina – tvrdi ovaj arheolog i geolog.
O graditeljima ovog megalita, Glamuzina navodi da se radi o jednoj “pravoj izgubljenoj drevnoj civilizaciji starijeg brončanog doba o kojoj većina, pa ni struka, gotovo ništa ne zna”. Posebno se fokusirao na jedan pronađeni kameni blok.
– Naime, na tri različite tačke na istočnom horizontu na kojeg puca savršen pogled s ovog kamena s rupama, sunce izlazi tokom godine u najbitnijim događajima, pri čemu na poziciji azimuta od 33 stepena sjeverno od istoka izlazi na dan ljetnog solsticija, na poziciji od 33 stepena južno od istoka na dan zimskog solsticija, te tačno na poziciji istoka na dan proljetne i jesenje ravnodnevnice. A ovi događaji, vezani za ritualno praćenje solsticija i ekvinocija za tadašnjeg prapovijesnog ilirskog “prahercegovca” bili su od izuzetne važnosti radi poljoprivrede, sadnje raznog povrća i voća, radi stoke, obrade zemlje te raznih drugih životnih aktivnosti – naglasio je Glamuzina.
Inače, Goran Glamuzina rođen je 1980. u Mostaru, nakon završene Osnovne i Srednje škole (Gimnazija) u Čitluku, upisuje geologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje diplomira inženjerski smjer na Geološko-paleontološkom odsjeku. Nakon toga magistrira na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, jedinom geološkom fakultetu u Bosni i Hercegovini, s temom eocenskih makrofosila područja Čitluka. Sad je trenutno u procesu dovršavanja disertacije na istom fakultetu s temom paleogeografije tokom eocena na prostoru zapadne Hercegovine.
Više od ovom otkriću pročitajte na Glamuzininom blogu.
Faktor.ba
