Dipl. defektolog – logoped Vesna Savić je najbolji stučnjak iz oblasti logopedije u regiji Birča. Svakodnevno pomaže djeci koja imaju poteškoća sa izgovorom, a samim tim i pravilnim razvojem da savladaju ovu prepreku u odrastanju i imaju lakše i ljepše djetinjstvo. Ranije smo pisali o ovom izvrsnom logopedu na portalu OVDJE
Logoped nije tako često zanimanje u našoj sredini. Vesna Savić je uposlenik Doma zdravlja u Zvorniku i svakodnevno se susreće sa mnogobrojnom djecom koja imaju govorno – jezičke poremećaje.
U razgovoru za portal Zvornicki.ba logoped Vesna Savić odgovara na pitanja o situacijama koje nam se svakodnevno desavaju:
Danas imamo situaciju da roditelji zbog brzog načina života i velikih obaveza prema poslovima kojim se bave sve manje imaju vremena za svoju djecu, razgovor sa njima i igru, kako to utječe na razvoj djeteta?
Za pravilan razvoj djeteta izuzetno je važno koliko mu vremena roditelji posvećuju i kako razgovaraju sa njim. Neuropsiholozi su utvrdili da se razvoj djeteta najbrže odvija u prve tri godine. U tom peridu djetetu je potrebno pružiti što više pažnje i adekvatno ga stimulisati. Poželjno je da roditelji svakog dana odvoje dovoljno vremena za igru i razgovor sa svojom djecom. Kada se igramo i razgovaramo sa njima rječnik treba da nam bude u skladu sa njihovim godinama, kao i da se obraćamo kratkim, jasnim rečenicama, toplo bez tepanja i sa kontaktom „ oči u oči“, kako bi pridobili i produbili pažnju djeteta. Kroz igru dijete podstičemo da shvati složene situacije i da se snađe u novim okolnostima. Igra je priprema djeteta za život. Topla i prijatna komunikacija zbližava roditelje i djecu , temelj je za razvoj govora i važna je za intelektualni razvoj i socijalizaciju.
U nedostatku vremena za odmor i posvećenost vlastitom djetetu, roditelji često djeci puštaju crtane filmove ili daju telefone u ruke kako bi bili „mirni“
Nažalost danas roditelji zbog obaveza ne stižu dovoljno da razgovaraju sa svojom djecom, pa djecu zabavljaju mobilnim telefonima , igricama i crtanim filmovima. Tako djeca ostvaruju samo jednosmjernu komunikaciju. TV ne pruža povratnu informaciju, niti je interaktivna. Djeci u razvojnoj dobi interakcija je najpotrebnija, jer je komunikacija uslov za razvoj govora. Dječije igre nekad i danas se bitno razlikuju. Nekad su djeca provodila više slobodnog vremena napolju, samostalno su pravili rekvizite za neke od igara i fizičke aktivnosti su bile mnogo zastupljenije u igrama. Danas kad je računarska tehnologija ušla u svijet dječijih igara, igrice i igraonice su zamjenile igre i igrališta. Za uspješan rast i razvoj svakog djeteta od velike važnosti je razvijanje njihovih motoričkih vještina . Aktivnosti koje podstiču razvoj krupne motorike kod djece su igre loptom, skakanje, trčanje, plesanje, plivanje i igre na otvorenom…
Odlazak kod defektologa je dosta često u našoj sredini tabu tema, kako to komentarišete? (Smatra se da se defektologu vode samo djeca koja nisu „u redu i kako treba“)
Iz straha da će biti izloženi predrasudama i etiketiranju, odlazak kod defektologa je tabu tema u malim sredinama. Nedovoljna edukacija roditelja, kao i to da se roditelji teško suočavaju sa činjenicom da im dijete ima poteškoća u razvoju, možda je i najčešći razlog što ne dovode dijete na vrijeme logopedu. Često odlažu početak tretiranja problema i nadaju se da će problem sam od sebe da se riješi. Mnogi roditelji djece sa govorno-jezičkim poremećajima pripisuju kašnjenje u govoru tvrdoglavosti i lijenosti djeteta i dovedu dijete prvi put kod logopeda pred polazak u školu. Ako se problem ne uči na vrijeme i blagovremeno ne započne sa logopedskim tretmanom može dovesti do trajnih nepravilnosti u izgovoru i ostaviti posljedice na psihosocijalni razvoj kao i na čitanje i pisanje. Odlazak kod logopeda ne može naškoditi!
Problemi u razvoju djeteta nisu uvijek zbog zdravstvenih problema. Mozete li pojasniti razliku između djece koja imaju urođenu manu koja utječe na razvoj i djecu koja imaju poteškoću u razvoju zbog nepravilnog odgajanja, kada i kako nastaje problem?
Postoje različite vrste poremećaja govora i jezika kod djece. Uzroci nastanka govorno – jezičkih poremećaja mogu biti psihološki, nasljedni, organski i spoljašni. Dislalija (nepravilan izgovor glasova ) je jedan od najčešćih govornih poremećaja kod djece. Uzrok dislalijama može biti kratak jezik, slabije pokretan jezik , velik i zadebljan jezik, poremećaj vilice i zuba, rascjepa usne i nepca i druge malformacije vilice i jezika, kao i oštećen sluh. Od psiholoških i socijalnih faktora najčešći koji dovode do govorno – jezičkih poremećaja su loš govorni uzor i nedovoljna stimulacija djece . Ako primjetite da vaše dijete ne reaguje na zvukove iz okoline ili ne progovara poslije prve godine, obratite se pedijatru, potom i logopedu po preporuci pedijatra.
Preporuka roditeljima koji imaju malu djecu na šta trebaju posebno obratiti pažnju i pravovremeno reagovati ukoliko uoče simptome zastoja u razvoju?
Ponekad je kašnjenje u govorno jezičkom razvoju jedini vidljiv pokazatelj odstupanja cjelokupnog dječijeg razvoja. Najučestaliji govorno – jezički poremećaji kod djece su poremećaj izgovora, jezičke poteškoće (nedovoljno razvijen rječnik, agramatične rečenice, nerazumijevanje govora drugog), poremećaj ritma i tempa govora (mucanje, brzopletost ), poremećaj glasa ( promuklost ). Većina roditelja nije sigurna kada prvi put treba da posjete logopeda. Konsultujte se sa pedijatrom i logopedom ukolilo primjetite da dijete sa punih godinu dana izbjegava gledati u lice, ne odaziva se i ne okreće prema glasovima , ne progovora ni jednu riječ sa 16 mjeseci, ne pokazuje prstom šta želi sa 18 mjeseci , ne razumije jednostavne usmene zahtjeve sa dvije godine ( daj , dođi , ustani, itd.) , ne kombinuje dvije riječi sa 2 godine , ako sa pune 3 godine nema funkcionalnu igru ( ne zna se igrati igračkama ), neobično korištenje tijela ( hodanje na prstima, lepršanje rukama, konstantno ljuljanje, zagledanje ruku i prstiju i slične radnje).
Šta djetetu donosi redovno posjećivanje logopeda i kakve „posljedice“ mogu očekivati roditelji koji na vrijeme sa svojim djetetom ne posjete Vas i Vaše kolege?
Mnogi problemi se mogu spriječiti ili ublažiti ako se blagovremeno reaguje. Kao i u drugim oblastima tako i u logopediji najvažnija je prevencija. Ispravna dijagnostika i rani početak tretmana kod djece sa govorno – jezičkim poremećajem , među presudnim je faktorima za pravilan razvoj govora kod djeteta. Što ranije krenemo sa logopedskom terapijom rezultati su bolji. Postiže se više za kraće vrijeme i sa manje uloženog napora. Ako se problem odlaže i ne tretira na vrijeme može dovesti do trajnih nepravilnosti u izgovoru i ostaviti posljedice na psihosocijalni razvoj kao i na čitanje i pisanje.
Logoped je stručnjak za govorno-jezičku patologiju koji proučava, dijagnostikuje i radi na otklanjanju poremećaja govora, jezika i glasa, na rehabilitaciji logopata i prevenciji govorno-jezičkih poremećaja. Sarađuje sa stručnjacima drugih profila, objedinjuje nalaze, vodi dijagnostički postupak i tok terapije, analizira rezultate rada, razmenjuje iskustva i unapredjuje teoriju i praksu patologije govora i jezika, odnosno logopedije.“
„LOGOPEDIJA je multidisciplinarna nauka koja integriše znanja iz oblasti medicinskih, lingvističkih, psiholoških i pedagoških nauka, u skladu sa potrebama prevencije, dijagnostike, terapije, istraživanja govorno-jezičkih poremećaja, što je i predmet logopedije.“
Imenica “logopedija” je složenica, grčkog porekla: logos – paedia (reči-vaspitavati, bukvalan prevod), i isti naziv koristi se u većini evropskih zemalja. Englesko govorno područje ne poznaje ovaj termin, vec za istu oblast koristi termine speech and language therapy i speech and language pathology. Uže grane logopedije nose posebne nazive, pa tako postoje i afaziologija, fonopedija,…
Zvornicki.ba
