Nakon pauze, ovog juna ponovo manifestacija “Dani Hasana Kaimije”
Nakon jednogodiÅ”nje pauze ove godine biÄe nastavljena tradicionalna kulturno-vjerska manifestacija “Dani Hasana Kaimije” na podruÄju Zvornika i Sapne. Manifestacija poÄinje 7.juna i trajat Äe sve do nedjelje 13.juna, kada se zavrÅ”ava promocijom knjige o Hasanu Kaimiji.
BiÄe ovo nastavak 30 godina duge tradicije od poÄetka ove manifestacije na prostoru Zvornika posveÄene jednoj od najvažnijih historijskih liÄnosti koje je ovaj grad u svojoj bogatoj historiji imao.
Prema dostupnim dokumentima i onom Å”to se može proÄitati na wikipwediji, može se raÄi da je Hasan Kaimija ZrinoviÄ (Zerrin-oglu) roÄen u Sarajevu u prvoj polovici 17. vijeka, a umro u Zvorniku 1691. Podaci o njegovom životu su kontraverzni jer se Äinjenice isprepliÄu sa predanjem. Pripadao je grupi divanskih pjesnika. Uglavnom je pisao na turskom jeziku, ali su saÄuvane i dvije pjesme na bosanskom, koji on u svojim djelima naziva “boÅ”njaÄkim”.
Osnovno obrazovanje stekao je u Sarajevu kao murid Å”ejha Ankarevije, a Å”kolovanje je nastavio u Sofiji, gdje je pod Å”ejhom Muslihudinom UžiÄaninom pristupio halvetijskom tarikatu i dobio titulu halife (nasljednika). Po povratku u Sarajevu, postao je Å”ejh Silahdar Mustafa-paÅ”ine (Sinanove) tekije koja je pripadala kaderijskom tarikatu. Svoju kuÄu u Ajas-paÅ”inoj mahali pretvorio je u tekiju, a sagradio je i most Å ejhaniju na Miljacki. Ispred tekije nalazio se mezar Kaimijine žene koja je umrla prije njegovog protjerivanja. Tekija je uniÅ”tena prilikom napada Eugena Savojskog na Sarajevo 1697, a obnovio ju je 1762. kadija Zihni-efendija.[2] Prema predaji, Kaimija se 1682. stavio na Äelo pobune sarajevske sirotinje koja je tražila da se podijeli žito bogataÅ”a, nakon Å”to su ljudi tokom te suÅ”ne godine poÄeli umirati od gladi, Å”to ga je dovelo u sukob sa sarajevskom ulemom i vlastima zbog Äega je protjeran.
Ostatak života proveo je u Zvorniku. Prema predaji, pri dolasku u Zvornik odsjeo je u musafirhani kod neke begovice kojom se oženio. Živio je na Fetiji i bio imam NamazÄah džamije. Nakon smrti, narod mu je na Kula Gradu, na mjestu koje je po predaji Äesto posjeÄivao prije smrti, podigao turbe. IzgraÄeno je od lomljenog kamena, drveta i ÄerpiÄa, a pokriveno Å”indrom. Iznad niÅ”ana postavljeno je Kaimijino koplje, a u uglu bajrak. PoruÅ”eno je 1992, nakon pada grada i okolice u ruke srpskih paravojski i JNA, a obnovljeno 2002. Funkciju turbedara obavlja porodica Å ehmehmedoviÄa. PorodiÄna predaja Å ehmehmedoviÄa navodi da su Kaimijina braÄa bili Gaibija i Äul-baba, Äije se turbe nalazi u BudimpeÅ”ti.
Za razliku od drugih divanskih pjesnika, Kaimijin stil je jednostavan, razumljiv, blizak manje obrazovanom Äovjeku. Pjesme su mu uglavnom tesavvufskog usmjerenja – ode Bogu i osnivaÄu kaderijskog tarikata Abdulkadiru Gejlaniju.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini, u okviru 243. muslimansko-podrinjske brdske i 9. muslimanske oslobodilaÄke brigade djelovala je jedinica pod imenom “Å ejh Hasan Kaimija”, Äiji je komandant do pogibije 1994. bio Mehmed ef. HafizoviÄ.
U Zvorniku se svake godine, pod pokroviteljstvom Muftijstva tuzlanskog i Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, održava kulturno-vjerska manifestacija Dani Hasana Kaimije
