“Upravo na osnovu dokaza Tužilaštva jasno je da Danilo Zoljić nije izvršio djelo koje mu je stavljeno na teret. Nije da Tužilaštvo nije prikupilo dokaze, već takvih dokaza nema”, kazao je branilac Nenad Rubež.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, Odbrana Danila Zoljića zatražila je oslobađajuću presudu, navodeći da optuženi nije imao nikakav angažman ni zadatak kao komandant Posebnih jedinica policije (PJP) u periodu obuhvaćenom u optužnici.
On je naveo da su PJP zakonom organizovane na području Republike Srpske i da su ih činili obični policajci, te da je na području Zvornika komandant tih jedinica bio Zoljić. Branilac je dodao da su se ove snage prilikom angažovanja u borbenim dejstvima pretpočinjavale Vojsci Republike Srpske (VRS). Podsjetio je na dokaze o zadacima pojedinih četa PJP-a i pod čijom komandom su bili.
“Tužilaštvo nije dokazalo kada i u kojim situacijama Zoljić komanduje”, rekao je Rubež.
On je napomenuo da se naredbom od 10. jula 1995. angažuju snage policije i stavljaju pod komandu Ljubiše Borovčanina, a da su u konačnici pretpočinjene Radislavu Krstiću. Borovčanin je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora, a Krstić u svojstvu komandanta Drinskog korpusa na 35 godina.
Odbrana je navela da je u vrijeme iz optužnice Zoljić obavljao redovne poslove inspektora za mobilizaciju. Branilac je kazao da je rečeno da je viđen na području Sandića i da je to bilo kada je išao posjetiti porodice stradalih.
“Tužilaštvo je pokušalo zloupotrijebiti humane razloge optuženog kada je išao posjetiti porodice poginulih i ranjenih”, rekao je Rubež.
Za pomaganje u genocidu, uz Zoljića, Tužilaštvo BiH tereti Miodraga Josipovića, nekadašnjeg načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Bratuncu, Branimira Tešića, bivšeg zamjenika komandira Policijske stanice u Bratuncu, Dragomira Vasića, nekadašnjeg komandanta Štaba policijskih snaga u Zvorniku i načelnika zvorničkog Centra javne bezbjednosti (CJB), i Radomira Pantića, bivšeg komandira Prve čete PJP-a.
Na ročištu je Odbrana Vasića okončala iznošenje završne riječi, navodeći da Prva četa PJP-a u Potočarima nije bila pod komandom Vasića i da su sva sudska vijeća zaključila da je bila pod komandom Borovčanina.
Prema riječima branioca Aleksandra Lazarevića, Tužilaštvo nije dokazalo da su čete PJP-a sprečavale prolazak i zarobljavale muškarce, podsjetivši na iskaz vještaka Tužilaštva Richarda Butlera da je kolona bila legitiman vojni cilj.
Branilac je nekredibilnim ocijenio iskaz svjedoka koji je kazao da su policajci iz Milića pozivali muškarce da se predaju, navodeći da drugi dokazi govore suprotno.
Lazarević je rekao da dokazi pokazuju da su vojni organi bili zaduženi za zarobljenike koji su bili dovedeni u Bratunac. On je ukazao na različite iskaze svjedoka koji je izjavio da je vidio strijeljanje pet zarobljenika koji su pokušali da iskoče kroz prozor škole. Napomenuo je da u drugom predmetu nije prihvaćen iskaz ovog svjedoka.
Branilac je nabrojao niz jedinica koje su bile raspoređene na području Konjević Polja, navodeći da je Šesta četa tu bila prisutna sa 23 pripadnika i da su obezbjeđivali putnu komunikaciju. Napomenuo je da je komandir Šeste čete Milan Bogdanović oslobođen optužbi u Sudu BiH.
“Nije mi jasna logika po kojoj se smatra Vasića odgovornim za radnje za koje je komandir oslobođen”, kazao je Lazarević.
Optuženi Vasić u završnom obraćanju je rekao da je 22 godine njegovog života vezano za ovaj postupak, računajući istrage u Haagu, Tužilaštvu BiH i suđenje. Dodao je da je sam dostavljao dokumente kako bi se rasvijetlila uloga policije.
“Pripadnici CJB-a Zvornik nisu učestvovali u bilo kakvoj nezakonitoj radnji. Ratni zarobljenici nisu bili u našoj nadležnosti”, istakao je Vasić, dodavši da niko od pripadnika CJB-a Zvornik do sada nije osuđen.
Naredno ročište je 1. novembra.
