Berba borovnice u brdima iznad Srebrenice još nije završena i, prema tvrdnjama mještana koji godinama idu u berbu ovog šumskog voća, ovo je rekordna sezona po dužini zrenja i branja tih plodova. U cijelom Podrinju je slična situacija, ali su ipak borovnice najčuvenije iz Srebrenice.
“Prethodnih godina berba je trajala od mjesec do mjesec i po, a ove godine je dvostruko duža i borovnica je dobrog kvaliteta”, rekla je Stajka Milovanović, koja svake godine ostvari solidan prihod od berbe i prodaje ovog voća, javlja Srna.
Ono što berače raduje je pogodni vremenski uslovi zbog čega je berba počela ranije i ove godine traje duže.
Cijena je na nivou prošlogodišnje i iznosi 10 KM.
Prošlogodišnji proljetni mraz smanjio je rod borovnice, ali ove godine berači se nadaju boljoj zaradi kojom će se popuniti kućni budžeti više desetina porodica iz Srebrenice koji sezonski beru ovo voće.
Kolika je važnost borovnice najbolje govori ukoliko malo zraknemo na samu wikipediju.
Borovnica (latinski: Vaccinium myrtillus) biljka je iz porodice Vaccinium. Spada u vrstu divljeg voća i značajan je dio u ishrani nekih vrsta divljači. Cvjetovi su hermafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje). Pčele mogu da pomognu oprašivanju, ali nisu neophodne. Borovnica je u mogućnosti da opraši samu sebe.
Karakteristike
Borovnica je maleni višegodišnji grm. Neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm. Ima zeleni korijen, koji izbija iz rizoma. Listovi su joj od 1-3 cm dugi, ovalni ili eliptični. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem aprila i početkom maja, a opadaju krajem septembra do oktobra. Biljka cvjeta u maju i junu, a plodovi sazrijevaju u julu i augustu. Plod je plavo-crna boba, sočna i sa mnogo sjemenki. Borovnica voli kiselo zemljište. Može da raste i na nadmorskim visinama i preko 2000 metara.
Upotreba
Plodovi borovnice su veoma hranjivi, jer su bogati željezom i vitaminima. Najčešće se koristi za spravljanje čajeva, sokova i marmelada. Ljekoviti dijelovi biljke su i listovi, plodovi i korijen, koji se sabiru prije sazrijevanja plodova i suše se na sjenovitom i zračnom mjestu. Plodovi se sabiru ljeti, nakon sazrijevanja, a suše se na suncu.
Primjena u narodnoj medicini
Primjena borovnice u narodnoj medicini je vrlo široka. Mladi listovi kao čaj koriste se protiv proljeva, katara, stomačnih grčeva, kašlja i šećerne bolesti. Plodovi se upotrebljavaju protiv šuljeva/hemoroida, neredovne stolice, nadimanja, lošeg apetita i nametnika u crijevnom traktu.
Zrele i svježe borovnice su odlično pomoćno i dijetalno sredstvo kod problema sa jetrom, te problema sa žuči i žučnih puteva. Borovnica pokazuje i neke druge ljekovite karakteristike. U narodnoj medicini koristi se kao ljekovito sredstvo kod akutnih i hroničnih oboljenja želuca i probavnog trakta. Zbog prijatnog ukusa često se daje djeci za probleme ove vrste. Preporučuje se kod svih hroničnih dijareja.
Listovi borovnice u narodnoj medicini se koriste za snižavanje šećera u krvi (Diabetes mellitus). Osobina lista borovnice da snižava šećer u krvi naučno se pripisuje sadržaju antocijanin glikozida.
Ljekovite indikacije borovnice Insuficijencija jetre, insuficijencija žuči. Enteritis, dijareja, dizenterija, dijareja kod djece, ateroskleroza, problemi sa cirkulacijom, dijabetes (listovi).
Preporučeno je borovnicu koristiti u svježem stanju, u količini koliko se može pojesti bez pretrpavanja. Sviježe iscijeđen sok od borovnice je također vrlo preporučljiv.
(eSrebrenica/Zvornicki)
