Na početku ročišta sudija Davorin Jukić je kazao kako je Sud Bosne i Hercegovine 5. januara potvrdio optužnicu protiv Dževada Avdičevića, Ahmeda Hadžajlića, Muharema Efendića i Izeta Ikanovića, za zločine nad ratnim zarobljenicima na području Teočaka počinjene tokom 1993. godine.
Oni su optuženi, u svojstvu komandanata i pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) s područja Teočaka, za zlostavljanje, premlaćivanje i ubistva pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS).
Tužilac Seid Marušić je za optužene Avdičevića, Efendića i Ikanovića predložio mjere zabrane napuštanja Tuzle, odnosno Teočaka, bez odobrenja Suda Bosne i Hercegovine. Za ovu trojicu optuženih je predložena i mjera zabrane putovanja van Bosne i Hercegovine, te oduzimanje pasoša, kao i zabrana prelaska granice s ličnom kartom i izdavanje novih putnih isprava. Za sve optužene u ovom predmetu predloženo je određivanje mjere zabrane sastajanja sa svjedocima koji su navedeni u optužnici i zabrana međusobnog komuniciranja, te redovno javljanje u policijsku upravu u mjestu gdje žive.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je ranije predložilo određivanje mjere zabrane napuštanja boravišta i putovanja za drugooptuženog Ahmeda Hadžajlića, kojem su oduzeti pasoš i lična karta Švicarske.
“Razlozi zbog kojih tražimo mjere zabrane jesu djela koja se optuženima stavljaju na teret, za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju od deset godina i više. Dakle, optuženima se stavlja na teret jedno od najtežih krivičnih djela, što bi ih moglo motivisati na bijeg”, obrazložio je tužilac Marušić.
On je rekao kako su optuženi pokušali uticati na svjedoke.
“Svjedok s rednim brojem 36 iz optužnice je tokom istrage o počinjenju ovog krivičnog djela rekao kako su kod njega dolazili optuženi Avdičević i njegov brat da se raspituju o određenim dokumentima”, izjavio je Marušić, dodavši kako Tužilaštvo na glavnom pretresu planira saslušanje 93 svjedoka, među kojima su pripadnici Vojne policije i drugih vojnih formacija iz Teočaka.
Ifet Feraget, branilac prvooptuženog Dževada Avdičevića, kazao je kako njegov branjenik nikada nije tražio nikakav dokument iz arhiva, te da takav dokument ne postoji. Feraget se usprotivio mjerama zabrane za Avdičevića, te se pozvao na “praksu Evropskog suda za ljudska prava, koju primjenjuje i Sud BiH, gdje mjere zabrane nisu uslovljene težinom krivičnog djela”.
“Avdičević ima samo državljanstvo Bosne i Hercegovine, ekonomski je vezan za našu zemlju. Ne postoji nikakav razlog zbog kojeg bi mogao uticati na bilo kojeg svjedoka”, rekao je Feraget te dodao da svjedok s rednim brojem 36 nije svjedok s mjerama zaštite.
Almir Šindrić, branilac drugooptuženog Ahmeda Hadžajlića, kazao je kako Tužilaštvo BiH svoje mjere “bazira na pretpostavkama i pogrešno izvedenim zaključcima. Dodao je da su optuženi nakon podizanja optužnice protiv njih postali svjesni težine krivičnog djela koje im se stavlja na teret, te da Tužilaštvo nije navelo nijedan razlog zbog kojeg se ne bi odazvali na poziv Suda.
“Predlažem da se odbije prijedlog Tužilaštva. Donošenje ovih mjera bi mome branjeniku ugrozilo pravo na egzistenciju, a njegova porodica bi ostala bez primanja”, rekao je Šindrić, te dodao kao se njegov branjenik odazvao na svaki poziv Suda BiH iako živi i ima državljanstvo Švicarske.
Optuženi Muharem Efendić nije pristupio današnjem ročištu iz zdravstvenih razloga. Njegov branilac Mirko Lekić je kazao da mjere zabrane, koje se tiču napuštanja mjesta boravka, nisu svrsishodne.
“Optuženi Efendić je lošeg zdravstvenog stanja”, rekao je Lekić, dodavši da je njegov branjenik vezan za bolnicu.
Sabina Huseinagić, braniteljica Ikanovića, rekla je kako je Tužilaštvo BiH trebalo individualizirati okolnosti za optužene prije predlaganja mjera zabrane. Ona je kazala kako je Ikanović zaposlen u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), te da nema svrhe da mu se odredi mjera svakodnevnog javljanja nadležnim organima. Ona je rekla kako je Ikanović tokom istrage, koja ja trajala osam godina, bio dostupan nadležnim organima, prvo kao svjedok, a zatim i kao osumnjičeni.
“Nijedan svjedok tokom istrage nije rekao da osjeća strah, niti da će imati nelagodu da se pojavi na glavnom pretresu”, kazala je Huseinagić te dodala kako je nužno u ovoj fazi ne zabraniti optuženima da se sastaju, “jer im se zajedničko djelo stavlja na teret, zbog čega je potrebno da dogovore strategiju odbrane”.
