U 67. godini života jutros je preselio pisac, pjesnik i naučni radnik Hadžem Hajdarević. Posljednjih nekoliko dana života bio je u bolnici, piše magazin Stav.
Hadžem Hajdarević, pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist, pisac za djecu, urednik i priređivač djela drugih autora, naučni radnik u oblasti jezika, rođen je 18. jula 1956. godine, u Kruševu kod Foče. Školovao se na Popovu Mostu (osnovna škola), Općina Foča, te u Sarajevu (Gazi Husrevbegova medresa i studij jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu).
Objavio je dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proza, kolumni, eseja, čime se, kad je u pitanju žanr, ubraja u najrazrodnije savremene bosanskohercegovačke autore. Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski, ermenski, italijanski, turski, ukrajinski i druge jezike… Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981), Nagrada “Skender Kulenović” (1996), “Planjaxova” nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005), Nagrada za književno djelo “Hasan Kaimija” i Povelja za životno djelo dodijeljene su Hadžemu Hajdareviću 2012.godine, a nagrada je svečano uručena u okviru tradicionalne Kulturno-vjerske manifestacije “Dani Hasana Kaimije” koja je osamnaesti put održana početkom juna na području opštine Zvornik 2021.godine. Hadžem Hajdarević dobitnik je Nagrade za književno djelo “Hasan Kaimija” za knjigu rubajia “Arabeske od vode”, a dobitnik je i nekoliko bh. i regionalnih nagrada za najbolju kratku priču i dr. Zastupljen je u svim novijim antologijama bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i kratke priče.
Jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika (Sarajevo, 2007), koautor Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike (Sarajevo, 2013), itd. Upjevao je na bosanski jezik neke od značajnijih bošnjačkih pjesnika koji su pisali na orijentalnim jezicima, poput Divana Fadil-paše Šerifovića. Na bosanski je upjevao i Ilahinamu perzijskog klasika Feriduddina Muhammeda Attara (XII i XIII st.), te Kaside-i-burdu egipatskog pjesnika Ebu Abdullaha Šerefuddina el-Busirija iz XII. stoljeća. Autor je ili koautor više čitanki za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.
Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije “Sarajevski dani poezije”, a krajem marta 2018. izabran je za predsjednika bosanskohercegovačkoga Društva pisaca. Posljednjih dvadesetak godina, radio je u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Nije se sustezao aktivno učestvovati i u društveno-političkom životu BiH, gdje je, u sociopolitičkom smislu, pripadao ideji socijaldemokratije. Tako je, u jednom izbornom ciklusu, od 2010. do 2014. godine, bio zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo na izbornoj listi SDP-a BiH.
