Zbog modernog načina života, stres je postao dio svakodnevice većine ljudi, zaposlenih i nezaposlenih, muškaraca ili žena, svih starosnih struktura. Problemi na radnom mjestu, u porodici, u društvu mogu uzrokovati stresne reakcije. Pored uticaja na mentalno zdravlje, stres ostavlje negativne poslijedice i na kardiovaskularni sistem.
U svakodnevnom govoru, često poistovjećujemo stanja stresa i anksioznosti. O razlikama između stresa i anksioznosti puno više mogu reći psiholozi i psihijatri ali, generalno oba stanja predstavljaju emocionalni odgovor s tim da je stres obično uzrokovan sopljašnjim okidačem dok se anksioznost karakterizira prisustvom upornih, prekomjernih briga koje su prisutne čak i u odsustvu stresora. Tanka je linija između stresa i anksioznosti i mogu imati slične simptome. Najčešće se javljaju: umor i pored dovoljne količine sna, nemirni snovi, nesanica, nemogućnost koncentracije i fokusiranosti, nemogućnost nošenja sa stresnim situacijama, česte glavobolje, nagla gojaznost ili mršavljenje, gastrične tegobe, kožne promjene, pojava alergija i čestih prehlada, tjeskoba, razdražjivost itd.
Svako od nas različito osjeća i reagira na stres, prije svega zbog načina na koji funkcionira naš nervni sistem i tjelesni hormoni. Neke osobe će u stresnim situacijama biti negativne, otresite, nezadovoljne, agresivne, dok će drugi šutjeti i kupiti u sebi negativu energiju. Ono što je stresno za jednu osobu, ne mora značiti da je stresno za drugu.
Općenito, stres može biti kratkotrajan i dugotrajan odnosno hronični. Za fizičko i mentalno zdravlje, posebno je štetan hronični, svakodnevni stres koji može trajati danima, sedmicama pa čak i mjesecima. Prilikom stresa, u našem organizmu se luče hormoni stresa koji imaju različiu ulogu i dejstvo na naš organizam; adrenalin, noradrenalin, kortizol.
Visok nivo kortizola zbog dugotrajnog stresa može povećati holesterol, trigliceride, šećer u krvi, inicirati gojaznost, povećati krvni pritisak. Sva ova stanja su uobičajeni faktori rizika za bolesti srca. Stres može doprinijeti i nastanku plaka, odnosno masnih naslaga u arterijama srca što za rezultat ima njihovo sužavanje i, u konačnici njihovu okluziju. Osobe s najvišom razinom hormona kortizola imaju peterostruko veće izglede za smrt od bolesti srca i krvnih žila.
Adrenalin je hormon koji je od velike važnosti u raznim stresnim situacijama, ali njegov je rad prisutan i u uobičajenim životnim situacijama. Zbog djelovanja adrenalina dolazi do ubrzanog rada srca i visokog krvnog pritiska, što u određenim okolnostima, može povećati rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.
Ponekad, kod kardiologa u ordinaciju se javljaju pacijenti koji se žale na “srčane tegobe” a njihovo srce je zdravo. Postoji niz simptoma koje pacijenti navode kao što je peckanje, probadanje i bol u grudima, osjećaj lupanja i preskakanje rada srca, otežano disanje, nedostatak daha, nekada svrbež po tijelu, bol u trbuhu, glavobolje, i to sve bez objašnjivog medicinskog stanja. Dakle, ne postoji organsko porijeklo problema. Riječ je o somatoformnom poremećaju. Somatoformni poremećaji su skupina bolesti kod kojih osnovni psihološki problem dovodi do značajnih fizičkih simptoma iako ne postoji značajna bolest nekog organa koja bi uzrokovala te simptome. Ti pacijenti se uglavnom javljaju svom kardiologu ili internisti. Nakon isključenja bolesti srca ili drugih organskih sistema, pacijent često nastavi tretman kod psihologa, psihoterapeuta, psihijatra.
Znači, kao posljedica dugotrajnog stresa može doći do pojave faktora rizika koji mogu dovesti do oboljenja srca dok kod somatoformnog poremećaja, iako imamo značajne fizičke tegobe, nema značajnog organskog poremećaja.
Psihijatri i psiholozi su adresa gdje pomoć trebaju potražiti osobe izložene stresu, ali se može puno uraditi i na “samopomoći”. Treba obratiti pažnju na slijedeće aktivnosti i načine ponašanja;
-Redovne fizičke aktivnosti, vježbanje, fitness, šetnje,
-Odvajanje vremena za prijatelje i porodicu,
-Održavati socijalne veze i razgovarati s ljudima koji su pozitivni i kojima vjerujete, ali i izbjegavanje “negativnih” i isfrustriranih osoba,
-Duhovno i mentalno jačanje, npr. kroz vjeru ili druge oblike duhovnosti,
-Dovoljno spavati,
-Održavanje pozitivnog stava,
-Vježbanje tehnike opuštanja uz slušanje muzike,
-Pronalaženje stimulativnog hobija koji može biti zabavan i odvratiti vas od negativnih misli ili briga.
Treba shvatiti kako je stres okidač za mnoge negativne procese u organizmu, zato je važan korak da budemo svjesni stresa i da se suočimo s njim.
Bitno je da se identificiraju izvori stresa u i da se pronađu načini da se reduciraju i da se ispravno nosi i reaguje na njih.
Osobe koje boluju od bolesti srca a izloženi su intenzivnom stresu ne bi trebali zanemarivati redovne kardiološke preglede. Isto važi i za osobe koje nemaju potvrđenu bolesti srca ali imaju neke od faktora rizika kao što su hipertenzija, šećerna bolest, gojaznost, dislipidemija, pušenja, fizička neaktivnost.
Prof dr Elmir Jahić, kardiolog
