Iako pandemija izazvana koronavirusom traje nekoliko mjeseci, još nema dovoljno valjanih podataka – koje negativne posljedice ostavlja COVID-19 na bolesti kardiovaskularnog sistema.
Do sada su provedena neka istraživanja, a prati se i patologija oboljelih, no, sve to kaže prof. dr. Elmir Jahić, direktor Medicinskog instituta Bayer, nije dovoljno kako bi se sa sigurnošću zaključilo na koji način covid-infekcija utječe na bolesti srca.
Ono što je poznato jeste da koronavirus može izazvati virusnu upalu srčanog mišića
– Ono što je poznato jeste da koronavirus, kao i drugi virusi, kako što su koksaki i adenovirus, može izazvati miokarditis – virusnu upalu srčanog mišića, ali značajne posljedice na srčani mišić uočene su samo kod izuzetno teških pacijenata. Naravno, to ne znači da i oni koji imaju srednje tešku sliku ne mogu imati manji, odnosno srednji stepen oštećenja koji se ne primijeti. No, to nije karakteristično samo za covid-infekciju jer takve posljedice u vezi su i sa drugim virusnim infekcijama. Primjera radi, tokom sezonske gripe, kada se javljaju respiratorne infekcije, mnogi ne znaju da im je tada u većoj ili manjoj mjeri stradao i srčani mišić. Kada se kasnije manifestira teški oblik miokarditisa i kada dođu u fazu srčane slabosti, ljudi shvate da je to bila posljedica gripe, odnosno virusne infekcije – objašnjava Jahić.
Kardiolog sa velikim iskustvom u području kliničke kardiologije, kardiovaskularne dijagnostike i invazivne kardiologije smatra da je u javnosti nedovoljno zvaničnih, naučno potkrijepljenih informacija, te da često svjedočimo manipulacijama, ali i negativnoj politizaciji svega što je u vezi s pandemijom, što kako kaže, nije samo karakteristično za BiH, nego i mnoge druge zemlje širom svijeta.
– To nažalost u značajnoj mjeri zamagljuje pravu sliku ove pandemije. Ono što je po meni posebno važno naglasiti jeste da smo zbog, s jedne strane velikog broja manipulacija, a s druge potrebe i želje da što veći broj kvalitetnih informacija dođe do građana, došli u situaciju da postoji veliko nepovjerenje javnosti prema bilo kakvoj vijesti. Ljudi jednostavno vide da postoji jako puno manipulacija, pa ne vjeruju ni u ono što bi trebali, ono što će njima i njihovim porodicama donijeti dobro.
Kaže kako se u javnosti najčešće govori o testiranim pacijentima, dok kako navodi, ogromna većina oboljelih nikada nije testirana.
– Od onih koji su testirani, oko 80 posto su asimptomatski, dakle, nemaju simptome ili su vrlo blagi. Tu su i oni sa blažim oblicima zaraze, pa svega od jedan do tri posto otpada na teže slučajeve. Pitanje je i koliko onih koji spadaju u teže pacijente, na kraju završe na respiratoru?
Osvrnuo se i na to – koliko visoke temperature zraka mogu ugroziti zdravlje kardioloških pacijenata.
– Vrućinu ne podnose ni zdravi, a pogotovo srčani bolesnici. Vrlo je važno da se pridržavaju propisane terapije i određenih mjera koje im značajno mogu poboljšati kvalitet života. Najveći broj urgentnih kardiovaskularnih stanja registruje se upravo u vrijeme naglih promjena meteoroloških parametara, posebno tokom naglog pada ili porasta temperature ili pri naglom padu atmosferskog pritiska ili porastu vlažnosti u zraku. Kod onih koji imaju oslabljenu funkciju srčanog mišića ljetna vrućina može negativno utjecati na krvne sudove. Vrućina izaziva širenje krvnih žila koje onda povećava količinu krvi unutar cirkulatornog sistema, čime se srce dodatno opterećuje. To usložnjava zdravstvenu sliku kod bolesnika koji osjeća otežano distanje, zamaranje, oticanje potkoljenica, pa čak i pritisak i bol u grudima. Širenje krvnih žila može rezultirati i snižavanjem krvnog pritiska kada trebaju biti oprezni oni koji uzimaju lijekove za hipertenziju.
Zbog gubitka tečnosti može doći i do povećanja viskoznosti krvi, a rezultat toga je tromboza i infarkt
Jahić je upozorio i na pravilnu hidrataciju organizma tokom ljetnih mjeseci te boravak u klimatiziranoj prostoriji čija temperatura ne bi trebala prelaziti 24 stepena Celzijusa.
– Tokom ljeta povećan je gubitak tečnosti jer se više znojimo, pa i zdravi ljudi toga trebaju biti svjesni. Najbolje je unositi vodu i biljne čajeve, a manje kafu i napitke sa kofeinom. Osobama koje imaju 70 kilograma preporučuje se dva litra tečnosti dnevno, što znači da krupniji trebaju unosti i više. Pomenuo bih i one koji uzimaju diuretike (lijekove za izmokravanje) te one koji se pojačano znoje da tokom ljeta pojačaju unos tekućine. Naglasio bih da zbog gubitka tečnosti može doći i do povećanja viskoznosti krvi (povećanje gustoće krvi), a rezultat toga je tromboza i infarkt.
Na pitanje, kako pomoći osobi koja ima simptome srčanog udara, odgovara da je najvažnije odmah pozvati Hitnu pomoć, a ukoliko se radi o srčanom bolesniku dati mu nitroglicerin u tableti ili spreju.
– Ukoliko se to dogodilo na ulici ili tržnom centru, osobu treba smiriti i postaviti u ležeći položaj te onemogućiti joj bilo kakav fizički napor dok ne stigne vozilo Hitne pomoći. No, treba imati na umu da su kod 90 posto smrti koje nastupaju od infarkta uzrok aritmije koje se kod 15 posto preminulih pacijenata javljaju u prvih sat vremena. Dakle, ti pacijenti i ne stignu doći do bolnice. Nažalost, onaj ko se zatekne pored takve osobe ne može puno uraditi, jer aritmiju ni čim ne možete poništiti i uspostaviti normalnu srčanu funkciju ukoliko se u bolnici, ambulanti ili ambulantnom vozilu ne uradi defibrilacija srca – kazao je Jahić.
