Vještak Martin Frančešević na osnovu materijalnih dokaza i izjava svjedoka zaključio je da je napad na Tursunovo Brdo počeo 23. jula 1992. kada nije bilo uspjeha, a da je nastavljen 25. jula kada su osvojeni položaji na toj koti.
On je rekao da su prvog dana u napadu učestvovala tri voda Prvog bataljona i jedinica policije iz Ugljevika, pokazujući na karti pravce djelovanja i položaje Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), odnosno straža koje su bile u selu.
Vještak je kazao da je prvih dana došlo do pogibije na srpskoj strani i povlačenja, a da je 25. jula uslijedila nova akcija u kojoj su učestvovale specijalne jedinice “Mandini lavovi” i “Profini” i da su tada zauzeti položaji na Tursunovom Brdu.
“Prvi bataljon je taj drugi dan bio u ulozi drugog ešalona, kad prvi ešalon zauzme položaje da oni preuzmu liniju”, kazao je Frančešević.
On je rekao da “Mandini lavovi” u to vrijeme nisu bili pri Prvom bataljonu kao ni Prvoj majevičkoj brigadi, već da su bili vezani za Istočno-bosanski korpus. Kazao je da nije našao dokumentaciju da je policija ili neko od specijalnih jedinica bio pretpotčinjen Đurkoviću, kao komandantu Prvog bataljona.
“Pretpotčinjavanje nije nešto što se podrazumijeva. Mora biti neka zapovijest, naredba, izvještaj… Takav dokument ne postoji”, naveo je vještak.
On je dodao da se specijalne jedinice spominju u izvještajima Korpusa, a ne u izvještajima Prve majevičke brigade. Kada su u pitanju pripadnici Stanice javne bezbjednosti iz Ugljevika, vještak je rekao da se u izjavama nekih svjedoka navodi da je njihov načelnik Vinko Lazić bio na terenu.
“Mislim da su to bile jedinice angažirane na zajedničkom zadatku i da su one međusobno surađivale”, kazao je Frančešević.
On je naveo da iz dokaza koji su mu dostavljeni na terenu proizilazi da je drugog dana akcijom rukovodio Profa. Dodao je da su na isturenom komandnom mjestu (IKM), udaljenom više od tri kilometra od sela, bili operativac iz Istočno-bosanskog korpusa Radenko Gengo, komandant Prve majevičke brigade Radomir Nedić i drugi.
“Đurković nije bio na teretnu, a spominje se da je prvog dana bio blizu IKM-a, ali nisam vidio da je izdavao neke zapovijesti”, kazao je vještak, dodajući da je optuženi u vrijeme drugog napada bio na drugom položaju na Majevici.
Prema njegovim riječima, prvog dana napada na licu mjesta su bili Đurkovićev zamjenik Radomir Lazić, kao i komandiri tri čete, dok je drugog dana napada na terenu bio načelnik za bezbjednost Prvog bataljona, uz komandire. Vještak je rekao da nije našao da je neko izvijestio Đurkovića kako je neko od pripadnika Prvog bataljona počinio neko krivično djelo.
Đurković je optužen za napad na Tursunovo Brdo u julu 1992. u kojem su ubijena četiri civila bošnjačke nacionalnosti, kao i dva zarobljena pripadnika ABiH.
Prema riječima Frančeševića, Tursunovo Brdo je bio legitiman vojni cilj, jer se radi o dominantnoj koti. Cilj napada, kako je dodao, nisu bili civili, koji su mahom bili napustili selo.
On je naveo da iz dokaza nisu sasvim jasne okolnosti stradanja lica u selu.
Vještaka će u nastavku suđenja 17. maja ispitivati Tužilaštvo.
