Peršun je dvogodišnja zeljasta, aromatična biljka, porijeklom iz zemalja oko istočnog dijela Sredozemnog mora, odakle se proširila u Evropu.
Najčešće se koristi kao začin, ali je i poznato ljekovito sredstvo. Stari Rimljani su vjerovali da ako grickaju peršun mogu popiti mnogo vina, a da se ne napiju.
Peršun ima bijeli, repasti korjen. Stabljika je gola, malo žljebasta i uglasta, a listovi su razgranati i različitih veličina. Cvjetni vjenčić je žućkasto-zelene boje.
Peršun nema visoko-kaloričnu vrijednost, ali je izuzetno bogat mineralima i vitaminima, što ga svrstava u red visokokvalitetnih namirnica i ljekovitih sredstava.
Peršunov list sadrži vitamin C, provitamin A, vitamine grupe B, čak i vitamin B12, koji je značajan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Također, peršun je bogat i mineralnim sastojcima – kalijum, gvožđe, kalcijum, mangan, magnezijum, bakar…
Uzgaja se u vrtovima, a čak i zimi se može bez teškoća uzgajati u sandučićima na terasi ili u sobi. Lišće peršuna treba koristiti dok je još svježe, jer jedino tako zadržava svoja bitna svojstva. Ne valja ga sušiti niti konzervirati.
Činjenica je da peršun ima mnoga korisna svojstva za organizam.
Peršunov list je izuzetno djelotvoran kao sredstvo koje podstiče izlučivanje štetnih materija iz organizma, a povoljno utiče na cirkulaciju kao i kod srčanih smetnji. Također sprječava nadimanje, umiruje grčeve i djeluje blagotvorno na apsorpciju hrane. Već male količine peršuna mogu izazvati probavne procese.
Svjež peršun čisti krv, rastvara naslage na zidovima vena, održava elastičnost krvnih sudova, pomaže u izbacivanju pijeska iz bubrega, liječi infekcije uha. Grickanjem peršuna se otklanja neprijatan zadah iz usta. U manjim dozama lišće i korenovi peršuna stimulišu apetit, pojačavaju sekreciju stomačnih sokova i poboljšavaju varenje.
Peršun je dosta jednostavna biljka za uzgajati. Može se gajiti i u najobičnoj saksiji koja se nalazi u kuhinji pored prozora. U Zvorniku i Podrinju nije zabiljezena masovna proizvodnja ove biljke, te se velike kolicine uvoze iz drugih zemalja. Peršun je danas moguće uzgajati u toku cijele godine zahvaljujući zatvorenim prostorima kao što su plastenici i staklenici.
poljoprivreda.ba-Zvornicki.ba
