Ruska invazija na Ukrajinu prouzročila je enormna poskuplja osnovnih životnih namirnica. I to je bh. građanima dobro poznato jer ih gotovo svakodnevno u trgovinama dočekaju nove – veće cijene. No, posljednjih mjeseci brojni faktori su se ujedinili protiv ekonomija slabašnih država kao što je Bosna i Hercegovina.
Iako je kovid ostavio teške posljedice na ekonomiju naše zemlje, vremena za oporavak nije bilo. Uslijedio je rat u Ukrajini, koji je prouzročio i energetsku krizu. A kao zadnja karika u nizu uslijedila je inflacija. I to na rekordnom do sada nezabilježenom nivou.
Iako posljednjih dana bilježimo blagi pad cijena, stručnjaci upozoravaju da je ta pojava kratkog daha, te da nas očekuje teška i neizvjesna jesen.
Životni standard za brojne bh. građane nikada nije bio lošiji. Napuniti potrošačku korpu i priuštiti osnovne životne namirnice odavno je za veliki broj građana misaona imenica. Stručnjaci nemaju optimistične prognoze, naprotiv, smatraju da nas tek čeka teška ekonomska situacija uz novi porast kamatnih stopa i nova ekonomska usporavanja. Međutim, to nije sve. Zahvaljući utjecaju snažnih evropskih ekonomija na Bosnu i Hercegovinu prijeti nam i recesija.
“Neko bolje vrijeme neće doći skoro, po nekim crnim scenarijima može nas očekivati i recesija. Puno će jasnija situacija biti krajem ove godine, kada se vidi koliko će energetska kriza da utječe na zemlje eurozone jer to ima direktan utjecaj na ekonomsku aktivnost u Bosni i Hercegovini”, ističe za Federalnu TV ekonomski stručnjak prof. dr. Sanel Halilbegović.
Najbolji pokazatelj koliki utjecaj ruska agresija ima na ekonomsku sliku naše zemlje jesu statistički podaci:
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku, zbog rata u Ukrajini cijene hrane veće su za čak 30 posto. Ipak, globalna ekonomska kriza nije jedini krivac. Najveći uzrok nestabilnosti je uvozna ovisnost, ističe ekonomski stručnjak Igor Gavran.
“Kada bismo imali većinu proizvoda iz vlastitih izvora onda bismo bili imuni na sve udare. Električna energija je najbolji primjer. Iako jesmo imali određeno poskupljenje za neke subjekte, cijena električne energije u Bosni i Hercegovini je drastično niža nego u ostatku Evrope”, napominje Gavran.
I to je jedan od rijetkih primjera kojima se možemo pohvaliti. Naša zemlja bilježi najveći rast cijena hrane u usporedbi sa susjedima, ali i nekim evropskim zemljama. Primjera radi, ulje i piletina znatno su skuplji nego u Srbiji. Potrošačka korpa u julu skuplja je za 30 maraka u odnosu na juni. No, zbog kontinuiranog rasta cijena izvjesno je da će biti sve praznija.
