U ljetnim mjesecima, sa povećanjem temperature vazduha dolazi do pregrijavanja plastenika, što rezultira negativnim pojavama, te izloženosti biljke stresu. Da se ne bi javljao taj problem važno je održati temperaturnu ravnotežu. Jaki sunčevi zraci i visoke temperature lako mogu da unište sav uložen trud.
Na biljke visoka temperatura djeluje negativno: dolazi do poremećaja metabolizma biljke, usporava se fotosinteza, manje je zametanje cvjetova, slabije oprašivanje, zeleni plodovi otpadaju, dolazi do slabijeg rasta i deformacije plodova. Sve navedeno se odražava na rodnost biljke, objašnjava stručnjak Milica Veletić iz PSSRS.
“Da bi sačuvali biljke, neophodno je stalno pratiti temperaturu u plastenicima i vršiti aktivnosti koje će je smanjiti. Optimalna temperatura tokom dana u plastenicima se kreće između 18°S i 25°C za većinu gajenih kultura. Vrijednost optimalne temperature zavisi od vrste, ali i od razvojne faze kroz koju biljka prolazi. Temperatura tokom noći treba da je nešto niža, ali ne smije da se spušta ispod 15°C. Ova vrijednost je za većinu gajenih povrtarskih biljaka donja granica pri kojoj biljke ne doživljavaju stres od niskih temperatura. Ukoliko je temperatura iznad 35°C, ona veoma negativno djeluje na biljke i može da dovede do uvenuća”, upozorava Veletić.
Mreže mogu biti različite boje, a najčešće su zelene, bijele ili crne (foto: Depositphoto/berna_rikur)
Mreže se mogu koristiti minimalno dvije sezone
Za ublažavanje sunčevog zračenja i postizanja optimalne temperature u plastenicima, preporuka je stručnjaka da se koriste mreže za zasjenjivanje, zbog njihove jednostavne primjene, dobrog efekta zasjenjivanja, prolaska vazduha kroz mrežu, dodatne zaštite od vjetra i grada. Zavisno od kulture koju želimo da zaštitimo, mreže će dati dovoljno sjenke, ali i vazduha, kako bi biljke mogle nesmetano rasti i razvijati se. Zasjenjivanjem se temperatura može spustiti i za 12°C, dok na temperaturama višim od 35°C na lišću i plodovima, ako su sve vrijeme na direktnom sunčevom svjetlu, nastaju ožegotine. One umanjuju kvalitet ploda, ali i stvaraju uslove za nastanak bolesti i štetočine.
Prijavite se za sufinansiranu nabavku plastenika za zasad jagodastog voća
“Mreže za zasjenjivanje najčešće se proizvode od polietilena visoke gustine, a zahvaljujući korišćenju UV stabilizatora mogu da se koriste minimalno dvije sezone. Mreže podsjećaju na vreće koje se koriste za pakovanje poljoprivrednih proizvoda (vreće za pakovanje krompira). Gustoća tkanja zaštitnih mreža može biti različita i od toga zavisi procenat zasjenjivanja, koji se kreće od 10% do 90%. Mogu biti različite boje, a najčešće su zelene, bijele ili crne, sa različitim načinom tkanja”, objašnjava ova stručnjakinja.
Dodaje kako bijele mreže redukuju toplotu unutar plastenika zbog reflektovanja toplotnih talasa, i povećavaju udio difuzne svjetlosti. Zasjenjena površina iznosi najčešće 20%, 40% ili 50%. Crne mreže proizvode se u širokom rasponu zasjenjene površine, od 30% do 90%. Prirodno su otporne na sunčeve UV zrake, te se koriste u oblastima sa najvećim intenzitetom sunčevog zračenja. Zelene mreže prave zasjenu od 30% do 60%, i koriste se najčešće u plastenicima za proizvodnju rasada, dok crne i bijele se koriste za proizvodnju povrća.
Ibrahim i Jasminka Ajanović podmlađuju se uz posao u plasteniku
Čime premazivati foliju?
Iz PSSRS ističu kako primjena mreže za zasjenjivanje ima veliki značaj za gajene kulture u plastenicima, koje će:
duže i kvalitetnije cvjetati,
period plodonošenja će biti duži,
ožegotine na plodovima i biljkama će biti izbjegnute,
podstiče se granjanje biljke,
smanjiće se potrošnja vode za zalivanje,
plodovi će zadržati više vitamina.
“U cilju zasjenjivanja plastenika vrši se i premazivanje folije. Premazivanje se najčešće vrši krečom, koji je razrjeđen i u koji se mogu dodati razne materije koje obezbjeđuju bolje prijanjanje kreča za foliju i smanjuju ispiranje kreča zbog kiše. Može da se doda cement, mlijeko, ulje. Prednost premaza je u jednostavnosti primjene, ali postoji opasnost od oštećenja folije, zagađenja plastenika zbog dodavanja raznih boja i materija, te nestručne upotrebe”, savjetuje Veletić za kraj.
