Postupak se pokreće po službenoj dužnosti u roku od 30 dana nakon smrti ostavioca, kada sud dobije smrtovnicu ili izvod iz matične knjige umrlih. U okviru ostavinskog postupka utvrđuje se nasljedna masa, nasljednici, kao i druga prava u vezi sa zaostavštinom.
Nasljednici su određeni nasljednim redovima – prvenstveno djeca i bračni ili vanbračni partner. Moguće su i komplikovanije situacije ako postoji bračna stečevina, ugovor o doživotnom izdržavanju ili testament, koji može promijeniti tok nasljeđivanja.
Uloga notara u ostavinskom postupku
Prema važećoj praksi, sud pokreće ostavinski postupak, ali ga zatim prepušta notarima koji zakazuju ročišta i vode postupak. Notari preuzimaju rješavanje nespornih pitanja, dok se sporovi među nasljednicima rješavaju u parnici pred sudom.
Vrijednost ostavine, koja je važna za određivanje nužnog dijela, izračunava se na osnovu cjelokupne imovine pokojnika, uključujući i poklone i potraživanja. Od te vrijednosti oduzimaju se dugovi, troškovi sahrane i ostali troškovi postupka.
Testament može sastaviti svaka osoba sposobna za rasuđivanje koja je navršila 15 godina, a da bi bio pravno važeći, mora ispunjavati zakonom propisane forme. Postoje svojeručni, pismeni pred svjedocima, sudski i notarski testamenti.
Podsjećamo da smo se ovom temom ranije bavili detaljnije, a prošireni tekst možete pročitati OVDJE.