Savjeti za uspješan uzgoj zelene salate u zimskim danima

0
Savjeti za uspješan uzgoj zelene salate u zimskim danima

Dupla folija i naduvavanje zraka između najlona za zimsku zaštitu zelene salate

Moraće ovih dana da je zaštiti zbog minusa i mraza, ali napreduje i razvija se prema očekivanjima.

Foto: Ognjen Petrović

Iako se u ovim hladnim mjesecima radujemo i okrećemo turšiji i ukiseljenom povrću, priliku da pojedemo svježu salatu ne propuštamo. Zelena salata često je prisutna na trpezi, a posebna potražnja za njom bila je u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika, zapažanje je pojedinih proizvođača.

Veće količine otišle su u prethodnim danima i iz bašte Ognjena Petrovića.

“Uvijek se više kupuje u tom periodu, a znamo šta slijedi do kraja mjeseca. Poslije 15. januara interesovanje opada i situacija ostaje takva do marta kada ponovo počinjemo više prodavati”, navodi Petrović.

Izmrzavanje može donijeti deficit prinosa i višu cijenu?

Plasira je na pijaci u većim gradovima, a takođe prodaje i otkupljivačima koji dalje preprodaju. Trenutno po jednoj glavici zarađuje 0,4 KM što je, kaže, dobra cijena.

“To je minimalni iznos koja zadovoljava naše potrebe. Oko 0,5 KM je sasvim korektno, sve ispod toga nema nikakve zarade.”

Jedna glavica 0,4 KM

Očekuje da će se to uskoro i promijeniti, te da će se salata naplaćivati više. Procjenjuje da će jedna glavica koštati više jer bi moglo doći do deficita prinosa.

“Zbog nižih temperatura koje su najavljene za predstojeće dane, možda će neki povrtari imati problem sa izmrzavanjem što bi moglo izazvati propadanje i pad uroda. Tada bi cijena mogla skočiti”, ocjenjuje sagovornik Agrokluba.

Dupli agril za smanjenje hladnoće

Za ovu povrtarsku vrstu odlučio se prije nepune dvije decenije upravo zbog isplativosti. Uporedivši ulaganja, sam uzgoj i zaradu, došao je do zaključka da je najprofitabilnija među ostalim povrćem, a uticaj su imali odgovarajuće podneblje i klima. Uzgaja na površini od 24 ara, sve je pod plastenikom, a u ovom momentu ima 38.000 glavica.

Za sada stanje u bašti je dobro, kaže Petrović.

Zaštitite povrće pomoću agrotekstilnih folija

“Zima je toplija, to joj i odgovara, ali pošto će biti minusa i mraza, vidjećemo kako će dalje ići, s obzirom na to da na minus 15 može izmrznuti ako je u fazi pred sječenjem. Imam jedan dio koji je upravo u toj fazi pa je moram zaštititi. Stavićemo duple agrile, naduvavanje vazduha imamo između najlona i napravićemo vakuum. To ćemo da uradimo ovih dana da što više smanjimo hladnoću.”

Sve agrotehničke mjere kao garancija prinosa

Sa bolestima nema problema, ali redovno obilazi parcelu kako bi se uvjerio da je sve u redu. Agrotehniku uvijek primjeni na vrijeme.

“Svakog dana sam u bašti, provjerim da nije neka obolila, da nije suva, zasušena, da nema štetočina i bakterija. Po listu se odmah vidi u kakvom je stanju, da li je hvata plamenjača ili ne. Međutim, kada se zaštita dobro uradi, onda nema problema”, napominje ovaj povrtar.

Kako suzbiti pojavu plamenjače ili sive truleži na zelenoj salati?

Prvi tretman obavi sedam do osam dana nakon sadnje. Poslije toga, dodaje, prska je na svake dvije nedjelje, a posljednjih 30 dana ne upotrebljava nikakve preparate, već salata odmara i čeka vrijeme za prodaju.

“Sve uradim po propisu i budem zadovoljan. Đubrivo, stajnjak obavezno pred svako iznošenje salate. Po potrebi prskanje, prihranjivanje. Kada je rasadim ide najveća koncentracija fosfora, poslije toga kada počne da puni glavice onda idem sa više kalija”, kaže naš sagovornik i dodaje da uvijek, prije rasađivanja, duboko isfrizira da podloga bude ravna “kao tepih”, prije stavljanja folija. Ne smije biti neravnina da se vlaga i voda ne bi zadržavale ispod korijena. I zemlja mora biti rastresita.

Za dobar kvalitet obavezo provjetravanje

Doskorašnji topli dani pogodovali su razvoju, ali nisu bili povoljni kada je u pitanju snabdjevanje vlage u tlu. Zato je morao na desetak dana da je sam navodnjava.

“Ukoliko bude bilo snijega i dalje, neću morati da je zalijevam, biće dovoljno vode, ali ću čim otopli ponovo morati da nadoknađujem.”

Ukazuje, za dobar kvalitet veliku zaslugu ima provjetravanje plastenika. Njegov je od novembra, kada je posadio salatu, do skoro bio otvoren.

“Sve dok nema mrazeva ne zatvaram ga. To sam uradio tek pred ovaj snijeg. Prozračivanjem se sprječava pojava truleži koja predstavlja najveću opasnost”, napominje Petrović.

Ako na pijaci ili u trgovini primjetimo takvu glavicu, nikako ne bi trebalo da je kupimo. Dobru salatu, savjetuje, možemo prepoznati i po mekanom, tankom i mladom listu. Svako zadebljanje pokazuje da joj je u procesu proizvodnje nedostajala voda, prihrana ili nešto drugo.

Dodaje još, glavica mora biti rastresita i što svjetlija.