Mnogi povrtlari pripremali su svoje rasade u plastenicima i sada čekaju pogodan trenutak, kako bi te iste posadili na otvorenom polju. Idealan period za rasađivanje je od 15. do 25. maja u nižim predjelima, a od 25. maja do 10. juna u predjelima sa višom nadmorskom visinom. Ovi kalendarski rokovi nisu nešto čega se proizvođači moraju striktno pridržavati, nego je potrebno da se prate vremenske prilike i shodno tome pristupi sadnji paprike na otvorenom.
Neophodno je pripremiti zemljište i primijeniti sve agrotehničke mjere, što se prije svega odnosi na upotrebu odgovarajućih herbicida, kako bi sadnja bila uspješna, a ljetna berba dala zadovoljavajuće rezultate.
Sortiment
Postoji veliki broj vrsta paprika, koje odlikuju različiti oblici, veličina ali i kvalitet samog ploda. Kod nas su najčešće zastupljene babure, polubabure kao i njene podvrste, koje se razlikuju po načinu korištenja ( za ajvar, pečenje, sirovu ishranu).
Zemljište
Paprika je topla biljka i samim tim zahtijeva topla plodna strukturna zemljišta, sa adekvatnim fizičko – hemijskim svojstvima. Kao predusjevi za papriku mogu se sijati strnine, trave te jednogodišnje leguminoze. Loši predusjevi su: tikvice, paprike, paradajz, krompir, patlidžan. Paprika se može saditi na istoj parceli tek nakon 5 godina.
Rasad
Rasad dobijen u plastenicima mora biti prilagođen za nove uslove, kakvi su na otvorenom polju. Što znači da rasad mora biti okaljen, sa kaljenjem treba početi dvije sedmice pred rasađivanje, smanjenjem broja zalijevanja, čestim provjetravanjem plastenika i snižavanjem temperature supstrata. Rasad je spreman za sadnju na otvorenom ukoliko ima 6 do 8 listova, dobro razvijen korijen i visinu stabla od 15 do 25 cm.
Rasađivanje i razmak sadnje
Sadnja se obavlja u ranim jutarnjm ili večernjim satima, nakon kiše ili nakon zalijevanja. Temperatura vazduha i zemljišta treba da bude iznad 15°C. Sadnja paprike može biti u redove, dvorede ili višeredne pantiljke. Razmak je najčešće od 50 – 60 x 20 cm. Zbog upotrebe kultivara, razmak sadnje nekada može i biti veći i iznositi 70 cm.
Navodnjavanje
Da bi se paprika bolje primila i na pravi način ostvarila svoj jednogodišnji proces, neophodno je da zemljište bude vlažno, jer je paprika posebno osjetljiva nakon presađivanja, kao i u fazi cvjetanja i formiranja ploda. Biljka ce početi da žuti, a listovi će početi otpadati ukoliko je zemljište prevlažno. Zalijevanje prije sadnje se vrši dva do tri dana prije i to u količini 20 – 30 litara/m². Navodnjavanje može biti kap po kap koji se ujedno smatra i najefikasnijim, jer se na taj način obezbjeđuje optimalan odnos vode i vazduha u zemljištu kao i dobro ukorjenjavanje.
Prihranjivanje
Kao i kod većine biljaka i kod paprike je neophodno obezbijediti dovoljno hrane tokom cijelog vegetativnog perioda, a naročito u vrijeme povećanih potreba za vodom. Svaka faza podrazumijeva unos određenog hranjiva. Prilikom ukorjenjavanja potrebno je unijeti fosfor ( 1:4:1), čime se pospješuje razvoj korijena. Nakon ove faze dolazi do porasta i zametanja plodova, pri čemu je neophodno obezbijediti ujednačen odnos NPK hranjiva (1:1:1). Do prve berbe treba unositi kalijum i azot (2:1:3), što doprinosi kvaliteti,trajnosti, boji i ukusu ploda.
Temperature
Potrošnja azota se povećava sa jačom svetlošću i povišenim temperaturama. Nakon svakog prihranjivanja porebno je izvršiti navodnjavanje, kao i međuredno kultivisanje i okopavanje, čime se omogućava dostupnost azota biljkama. Također je poželjna i folijalna prihrana jer se njom obezbjeđuje bolji porast, kao i zdravstveno stanje biljke.
