Zahvaljujući gradskim i podsticajima resornog ministarstva farmeri šire i modernizuju proizvodnju.
Pozitivan primjer je poljoprivredno gazdinstvo Ristanović iz Malešića kod Zvornika koje se bavi proizvodnjom mlijeka i tovom junadi. Ono što su planirani i ostvarili su.
Ova petočlana porodica obezbijedila je bolje uslove za stoku i olakšala svakodnevne poslove na farmi. Proširili su štalu poluotvorenog tipa i pod jedan krov na 1.500 metara kvadratnih smjestili 70 krava i bikova. Izgradnja je trajala oko dvije godine.
Dnevna proizvodnja raste: Cilj 500 litara mlijeka
– Uložili smo oko 500.000 do 600.000 maraka. Prije tri godine, 2023. godine smo kupili dosta mehanizacije, ali je bio dobar povrat. Taj novac smo obrnuli, a bilo je tu i kredita bez kojih ne bismo mogli. Kupili smo prošle godine opremu, nismo još stigli da je instaliramo. Planiramo uskoro ventilatore, ležaljke za krave, obnovili smo i muzne jedinice. Velika investicija, ali bolji uslovi odraze se na kraju na količinu mlijeka. Dnevno proizvedemo 400 litara, ali uskoro ćemo imati 500 litara – pojašnjava Radenko Ristanović.
Uprkos problemima u mljekarstvu optimističan je. Trudi se da obezbijedi kvalitetnu hranu za stoku što rezultira i dobrim kvalitetom mlijeka.
– Nemamo problema sa aflatoksinom, nekako smo u tom lijepom podneblju, uzgajamo žitarice uz Drinu pa biljke ne osjete veliki stres od ekstremno visokih temperatura – ističe ovaj stočar.
Od mlijeka do tova junadi: Kako su farmeri pronašli novu računicu
Zbog niske cijene mlijeka, prije dvije godine računicu su našli u tovu junadi. Trenutno imaju 40-ak grla, a planiraju da udvostruče broj kada opreme drugu stranu štale.
– Dugo godina cijena mlijeka je niska, pa smo morali preći na tov. Imamo svoju telad što je značajna ušteda jer su telad skupa. Plasman je za sada osiguran. Ima malo tu problema ne plaća se PDV na bika, ali će se valjda i to rješavati. Cijena je oko 8 maraka po kilogramu žive vage – kaže ovaj vrijedni domaćin za portal InfoBijeljina.
Planovi za budućnost: Mehanizacija, prerada i solarna energija
Uporedo sa ulaganjem u objekte investirali su i u mehanizaciju. Naredni korak im je nabavka cisterne za osoku većeg kapaciteta, miks prikolice i samohodnog silažnog kombajna.
– Trenutno sistem za osoku je 4.000 litara, a planiramo preko mađarskog programa da apliciramo za cisternu od
7.000, 8.000 litara, pošto su nam površine desetak kilometara prema Bijeljini, a prema Zvorniku čak do 15 kilometara. Uradili smo dva nivoa bazena za osoku da bi išlo brže i efikasnije izvlačenje osoke. Silažni kombajn samohodni nemamo, u planu smo da ga nabavimo. Porodično radimo, rijetkost je da nam treba dopunska radna snaga i to uglavnom u pripremi silaže. Dosta smo se mehanizovali pa i budućnosti nećemo imati potrebe da angažujemo radnike, sve ćemo stizati sami – kaže Ristanović, koji će ovog proljeća povećati površine pod kukuruzom.
Podsticaji kao ključ razvoja: Veća izdvajanja i olakšani uslovi
Lani je sijao 20 hektara, ove godine 25 hektara. Podsticaji su mu vjetar. Planirali su i izgradnju pogona za preradu mlijeka i mesa, ali su obazrivi. Za početak će krenuti sa manjim kapacitetom. Solarni paneli su ključni održivi izvor energije budućnosti, pa planira da na taj način obezbjeđuje struju za svoje potrebe na imanju. Osim podsticaja resornog ministarstva, podrška stiže i iz gradskog budžeta Zvornika.
– Podsticaj za uzgoj tovnih junadi povećali smo sa 140 na 180 KM po grlu, dok smo podsticaje za proizvodnju mlijeka i priplodnih junica povećali sa 200 na 220 KM. Pri tome je minimalni broj grla za ostvarenje podsticaja za proizvodnju mlijeka smanjen sa pet na tri, dok je minimalan broj grla za ostvarenje prava na podsticaj za uzgoj priplodnih junica ostao jedan – objašnjava za InfoBijeljinu Biljana Milić, načelnica Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Grada Zvornika.
I podsticaji za izgradnju novih objekata povećani su sa 15.000 na 25.000 KM. Za podršku poljoprivrednoj proizvodnji predviđeno je 600.000 maraka, što je za 20 odsto više nego prethodnih godina. Lani je 400 poljoprivrednih domaćinstava ostvarilo pravo na podsticaje, među kojima je i sve više mladih.
