Gljive iz BiH sve traženije u inostranstvu zbog svog kvaliteta i jedinstvenosti

0

U prvih šest mjeseci 2020. godine, Bosna i Hercegovina izvezla je na međunarodno tržište šumskih plodova u vrijednosti od 9,75 miliona KM. Najviše su se plasirale gljive lisičarke, ali i druge vrste, u sušenom stanju.

Kako navodi Vanjskotrgovinska komora BiH, trend rasta izvoza iz prvog kvartala nastavljen je i dalje tako da je na šestomjesečnom nivou stopa rasta izvoza veća za skoro 50 odsto, u odnosu na isti period u 2019. godini. U strukturi izvoza, najviše su zastupljene sušene jestive gljive, sa ostvarenom vrijednošću od 7,68 miliona KM, koje su se uglavnom izvozile u Švicarsku, Njemačku i Francusku dok je vrijednost izvoza svježih lisičarki 1,02 miliona KM.

Kada je riječ o domaćem tržištu, plasman gljiva u prvom polugodištu realizovan je u vrijednosti od 2,68 miliona KM, a što je za 8,19% više u poređenju sa istim periodom prošle godine. Kada je riječ o uvozu, tu je takođe došlo do povećanja, ipak i pored toga izvoz na svjetsko tržište je i dalje četiri puta veći od uvoza, navodi RTRS.

Vremenske prilike uticale na dostupnost gljiva
U uvozu takođe dominiraju sušene jestive gljive tako da je u našu zemlju uvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 2,65 miliona KM.

Prema riječima otkupljivača gljiva i šumskih plodova, sezona sakupljanja završava se u novembru i da su u prvom polugodištu 2020. godine izvozili plodove koje su prikupili prošle godine.

Jestive pečurke i njihove opasne dvojnice

Kako se sakupljanje gljiva obavlja polovinom godine, početkom naredne izvozi se prošlogodišnji rod. Kako kaže otkupljivač Miladin Mijatović, iako su zadovoljni, to bi trebalo da bude na mnogo većem nivou. Vrijeme je bilo prilično promjenljivo, sa dosta kiše i hladnih intervala pa zato i nije bilo dovoljno gljiva.

Otkupna cijena zavisi od mnogo faktora
“Sve gljive su dobro tražene na svjetskom tržištu, ali najveća je tražnja za vrganjom i njega najviše i imamo”, navodi Mijatović. Dodaje da sakupljači mogu dobro da zarade od ovog posla, ali i to da se otkupna cijena mijenja na dnevnom nivou.

“Koliko će gljiva koštati uslovljeno je rodom i kvalitetom, ali i vremenskim prilikama, kao i stanjem same gljive, njenim izgledom, da li je crvljiva. U skladu sa svim tim, ujutru kilogram može koštati 10 KM, a u podne pet dok uveče cijena padne na tri KM pa upravo zbog ove neizvjesnosti, malo je njih koji se žele upustiti u ovaj posao”, rekao je ovaj otkupljivač za Glas Srpske i dodaje da se prosječna cijena svježeg vrganja kreće oko šest KM/kg.

Blagoje Radišić eksperimentisao sa 10 vreća bukovača, sada ih ima 600

Sakupljanjem šumskih plodova u našoj zemlji uglavnom se bavi stanovništvo u selima i na taj način ostvaruje dopunski izvor prihoda. Gljive iz BiH su dosta tražene u inostranstvu zbog svog kvaliteta i zato što ne mogu da se nađu u ostalim zemljama.

Bosna i Hercegovina takođe izvozi male količine vještački proizvedenih šampinjona, za kojima i ne vlada velika tražnja jer ih ima svuda u svijetu.

VIŠE SA WEBA

loading...

VIŠE SA WEBA

loading...